Prema riječima ministra, postojeće strateške rezerve, koje se sastoje od pšenice, pirinča, zobi i mlijeka u prahu, biće proširene dodavanjem gotovih proizvoda s dugim rokom trajanja, poput konzervisane hrane.

Cilj je da se osigura brza dostupnost hrane stanovništvu u slučaju nepredviđenih događaja.

Trenutno Njemačka drži te zalihe na više od 150 bezbjednih lokacija.

Novi pristup donosi decentralizaciju, pa će tako umesto oslanjanja samo na državna skladišta, vlada sarađivati s proizvođačima hrane i trgovačkim lancima.

Oni će biti obavezni da čuvaju određenu “netaknutu rezervu” na svojim lokacijama.

Kako bi se izbjeglo bacanje hrane, proizvodi kojima ističe rok trajanja redovno će se puštati u prodaju i zamjenjivati svježim zalihama.

Ministar Rajner odbacio je kritike da bi privatni sektor mogao neopravdano da profitira od ovog sistema.

Naglasio je da će država strogo nadzirati količine i kvalitet rezervi, a decentralizovani model trebalo bi da bude i znatno jeftiniji od gradnje novih državnih skladišta.

Ova odluka dolazi u vrijeme kada Ujedinjene nacije upozoravaju na rastuću globalnu nesigurnost hrane.

Sukobi i poremećaji pomorskih ruta u Crvenom moru i Ormuskom moreuzu doveli su do rasta cijena energenata, goriva i đubriva, što najteže pogađa najranjivije zemlje i stanovništvo.