Međutim, da nije sve tako crno pokazuje mala grupa zemalja koja se izdvaja iz ovog negativnog trenda.

„Iako smo imali ovaj katastrofalni pad, to zaista nije uticalo na zemlje koje se nalaze u vrhu“, rekao je Stiv Kilelea, osnivač i izvršni direktor Instituta za ekonomiju i mir, koji je kreirao indeks 2007. godine.

Globalni indeks mira rangira 163 države na osnovu 23 indikatora, od vojnih izdataka, aktuelnih sukoba i stope ubistava, pa do percepcije bezbjednosti. Države koje se nalaze u vrhu uglavnom imaju nizak nivo nasilja, visoko povjerenje u društvu, dobre odnose sa komšijama i visok kvalitet života.

Prema Globalnom indeksu mira za 2026. godinu, deset najbezbjednijih zemalja su Island, Novi Zeland, Švajcarska, Slovenija, Irska, Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.

Novinari BBC-ja razgovarali su sa građanima pet najbezbjednijih zemalja svijeta kako bi saznali kakav je osjećaj živjeti u takvom okruženju, šta im pomaže da održe taj spokoj i kako ljudi iz drugih zemalja mogu osjetiti „ukus“ mira i stabilnosti, koji je danas, čini se, postao luksuz.

Island

Island je na vrhu indeksa od 2008. godine i ostaje najbezbjednija zemlja na svijetu 19. godinu zaredom.

Poboljšao se za dva odsto u 2026. godini, čemu je doprinio nagli pad nasilnih demonstracija, i nastavlja da se visoko rangira po bezbjednosti, niskom nivou sukoba i ograničenoj militarizaciji.

„Mir je svuda oko nas na Islandu, u prirodi koja nas okružuje, ali je to i svjestan izbor ukorijenjen u našim blisko povezanim zajednicama“, rekla je Odni Arnarsdotir, šefica organizacije Visit Iceland.

Ona smatra da je to tako zbog duboke posvećenosti jednakosti, uključujući rodnu ravnopravnost, po kojoj se Island konstantno nalazi u samom vrhu, uz snažne javne usluge i široko rasprostranjenu obnovljivu energiju.

Ta posvećenost je dublja od politike, a stanovnici ukazuju na snažan osjećaj društvene kohezije i zajedničke odgovornosti.

„Veoma smo svjesni koliko smo srećni što doživljavamo ovaj osjećaj mira. To pojačava važnost održavanja otvorenog i inkluzivnog društva“, rekla je Arnarsdotir.

Geografski položaj Islanda takođe igra bitnu ulogu.

„Geografska izolacija Islanda znači da je manje zahvaćen globalnim tenzijama. Prostrani otvoreni pejzaži, planine, čist vazduh i obilje svježe vode igraju centralnu ulogu u kvalitetu života ovdje“, rekla je Ejrun Anita Gilfadotir, menadžerka marketinga u jednom hotelu.

Novi Zeland

Novi Zeland, rangiran kao drugi (sa trećeg mjesta iz 2025. godine), najbezbjednija je zemlja u azijsko-pacifičkom regionu, sa najboljim rezultatom u regionu kada je riječ o tekućim sukobima. Njegov skok na listi uglavnom je rezultat smanjenja uvoza oružja, a ostaje jedna od najbezbjednijih i najmanje militarizovanih zemalja na svijetu.

Veliki dio tog mira postoji zahvaljujući geografskom položaju.

„Činjenica da je Novi Zeland tako daleko od svega znači da je u velikoj mjeri izbjegao geopolitički haos koji uvlači druge nacije u sukobe“, rekao je Vorvik Vudli, državljanin Novog Zelanda i osnivač NZ Golden Visa.

Ali, on vidi nešto i u kulturi. Ljudi su obično opušteni i direktni i, kako kaže, „generalno su više zainteresovani da riješe stvari nego da dolivaju ulje na vatru“.

Bezbjednost je ovdje toliko uobičajena da ljudi više i ne obraćaju pažnju na nju.

„Većina ljudi ne razmišlja mnogo o tome, što je vjerovatno najbolji pokazatelj da to generalno nije zabrinjavajuće. Oružje ovdje nije dio svakodnevnog života, a poslije Krajstčerča zakoni su postali još stroži“, rekao je Vudli.

Komšiluk je u ovim zemljama veoma važan – ljudi se međusobno poznaju i brinu jedni o drugima.

Njegova rijetka naseljenost takođe znači lak pristup prirodi.

„Planine, plaže i šetnje kroz netaknutu prirodu su vam nadohvat ruke, u zavisnosti od toga gdje se nalazite. Život ne djeluje kao da stalno bježi od vas kao što je to slučaj u nekim većim, prometnijim zemljama“, rekao je Vudli.

Švajcarska

Švajcarska, koja se sa petog mjesta prošle godine popela na treće u 2026, ima nisku stopu kriminala i dugogodišnju politiku vojne neutralnosti, što joj pomaže da ostane jedna od najbezbjednijih zemalja svijeta.

„Ljudi izgledaju spremni da ovdje naprave mjesta jedni za druge. To stvara osjećaj povjerenja, uvjerenje da će ljudi uglavnom uraditi pravu stvar i da svakodnevni život funkcioniše kako treba“, rekla je Kornelija Čoe, autorka i trenerica koja živi u Ženevi.

Možda je to upravo ono što mir na kraju jeste – ne odsustvo razlika, već zajednička posvećenost pronalaženju načina da se sa njima dobro živi.

Slovenija

Slovenija, koja se prvi put našla među prvih pet na indeksu, snažne rezultate potkrepljuje niskom vojnom potrošnjom i visokim nivoom bezbjednosti.

„Slovenci pridaju veliki značaj zajedništvu i provode mnogo vremena u prirodi, što vjerujem da u nama stvara smirenost i stabilnost“, rekao je Jernej Zver, koji živi u Ljubljani i upravlja poslovanjem u Istočnoj Evropi za Intrepid Travel.

Jernej kaže da Slovenci vikende uglavnom provode napolju, planinareći, vozeći bicikl, skijajući ili okupljajući se sa prijateljima i porodicom.

Snažan kulturni naglasak u ovoj bivšoj jugoslovenskoj zemlji stavljen je na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

„Ako uzmemo u obzir sukobe i neizvjesnost koji trenutno pogađaju mnoge dijelove svijeta, osjećam se veoma srećno što Sloveniju zovem svojim domom. Cijenim manje stvari koje sam nekada možda uzimao zdravo za gotovo, znajući da mogu da se bavim svojim svakodnevnim životom u bezbjednosti i bez straha“, rekao je Zver.

Da biste zaista cijenili sve što zemlja nudi, Zver predlaže da provedete više od vikenda u Ljubljani.

„Dođite i provedite sedmicu dana“, rekao je.

To može uključivati rafting na rijeci Soči, posjetu vodopadima u klisuri Vintgar kod Bleda ili vožnju biciklom kroz planinske pašnjake širom zemlje.

„Šta god da radite u Sloveniji, bićete oduševljeni toplim gostoprimstvom ljudi, zadivljujućim pejzažima, prirodom i, naravno, odličnom hranom“, rekao je.

Irska

Irska se nalazi na petom mjestu i ima visoke ocjene zahvaljujući niskoj stopi nasilja i ograničenom učešću u međunarodnim sukobima.

Ova država, koja ima veoma burnu istoriju, svoju bezbjednost ne uzima zdravo za gotovo.

„Istorijsko iskustvo Irske kao nacije čini njen narod izuzetno svjesnim opasnosti od predrasuda i važnosti velikodušnosti i gostoprimstva prema drugima“, rekla je Didi Ronan, osnivačica regenerativnog hotela Native u Zapadnom Korku.

Ronan prati tu kulturu gostoprimstva još od Brehon zakona, koji su vladali Irskom tokom većeg dijela prvog milenijuma i nalagali pružanje hrane i smještaja strancima i putnicima.

„To je u našem DNK“, rekla je, prenosi Telegraf.

Irska tradicija neutralnosti daje tom osjećaju mira i međunarodnu dimenziju, jer se zemlja ne pridružuje stranim ratovima ni vojnim savezima.

„U vrijeme globalne nestabilnosti i neizvjesnosti postoji nešto umirujuće u tome što ste na dalekoj stijeni u Atlantiku, uz odličnu muziku, šetnje i knjige. Cijenimo ovu privilegiju s obzirom na veliku patnju i nepravdu koju danas doživljavaju mnogi ljudi širom svijeta, a koja odražava i naše nacionalno iskustvo“, rekla je Ronan.