Orban je rekao da ga je 1999. godine, kada je prvi put bio na čelu vlade, tadašnji američki predsjednik Bil Klinton pozvao i zamolio ga da interveniše u vojnom sukobu u Jugoslaviji, ali da je on to odbio, prenio je „Mađar nemzet“.
Mađarski premijer je istakao, na sastanku sa aktivistima vladajuće stranke Fides u zapadnom gradu Sombatelju, da mu je Klinton tada rekao da su „anglosaksonski vojnici već tamo i da je potrebno otvoriti drugi front sa južne granice Mađarske“.
„Rekao sam mu: ‘Ne, gospodine’“, izjavio je Orban na engleskom.
Istakao je da Mađarska, kada odlučuje o ratu, ne treba na naređenje američkog predsjednika da odgovara sa: „Da, gospodine“.
Ponovio je da mađarska vlada ne podržava namjere pojedinih evropskih zemalja da pošalju svoje trupe u Ukrajinu.
Orban je ranije više puta izjavio da bi prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji stvorilo prijetnju direktnog vojnog sukoba sa Rusijom.
Takođe je potvrdio da Mađarska neće slati oružje, niti finansirati nastavak vojnih operacija u Ukrajini.
Velika Britanija i Francuska postigle su početkom januara sporazum sa Ukrajinom o raspoređivanju svojih trupa nakon završetka rata.
Govoreći pred Vrhovnom radom 3. februara tokom posjete Kijevu, generalni sekretar NATO Mark Rute tvrdio je da će se oružane snage zemalja članica „Koalicije voljnih“ rasporediti na ukrajinskoj teritoriji odmah nakon zaključenja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Rute je rekao da će NATO trupe biti prisutne na kopnu, na moru i u vazduhu.
Rusija je više puta upozoravala da neće pristati na takve planove i kategorično se protivi prisustvu NATO trupa u Ukrajini, jer to smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost u sadašnjim uslovima.
