“Prije nekoliko nedjelja u Kopenhagenu, predstavljen je briselski ratni plan: Evropa plaća, Ukrajinci se bore, a Rusija će na kraju biti iscrpljena. Nije nam rečeno koliko će to koštati niti koliko će trajati”, napisao je Orban na Facebooku najavljujući pokretanje peticije.
“U Danskoj sam jasno rekao: ne želimo biti dio ovoga”, dodao je Orban, ističući da će se peticijom pokušati doprijeti do “svakog grada i svakog sela” u zemlji, prenosi Index.
Dugogodišnje opstrukcije
Orban, koji se smatra najotvorenijim proruskim čelnikom unutar EU, održava bliske veze s Kremljem te je u više navrata blokirao ili odgađao vojnu pomoć Ukrajini, često ponavljajući narative Moskve.
Od početka ruske invazije Budimpešta je opetovano osuđivala planove EU za pružanje financijske pomoći napadnutoj zemlji. Orban je također predvodio pokušaje opstrukcije sankcija protiv Rusije i kritizirao planove EU za smanjenje zavisnosti o uvozu ruskog plina.
Ova peticija, uz sve oštriju retoriku prema Ukrajini, uklapa se u njegovu anti-EU i nacionalističku poruku uoči mađarskih parlamentarnih izbora koji se trebaju održati 2026. godine.
Poznata politička taktika
Posljednjih mjeseci Orban se protivi ulasku Ukrajine u EU, tvrdeći da bi to prisililo Mađarsku da preuzme ukrajinske terete, uključujući i rat s Rusijom. Početkom listopada dodatno je zaoštrio retoriku, optuživši ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da koristi “taktiku moralne ucjene” kako bi progurao kandidaturu Ukrajine za članstvo.
Peticija je u skladu sa sličnim taktikama koje Budimpešta koristi kako bi Orbanovoj vladi dala polugu u rješavanju gorućih političkih pitanja. Od 2010. godine Orbanova vlada provela je više od deset takozvanih nacionalnih konzultacija – neobvezujućih kampanja s sugestivnim pitanjima osmišljenim za jačanje vladinih stavova.
Unatoč kritikama zbog vjerodostojnosti i odaziva, nacionalna konzultacija iz juna o pristupanju Ukrajine EU pokazala je da se 95% učesnika protivilo članstvu Ukrajine u bloku. Prethodne kampanje bavile su se temama poput LGBTQ prava i migracijske politike EU. U jednoj konzultaciji 2023. godine, birači su upitani podržavaju li navodne planove Brisela a za stvaranje “migrantskih geta” u Mađarskoj – 99% je glasalo protiv, uz odaziv manji od 20%.
