Britanski dnevnik Gardijan prenio je danas da su napadi zabilježeni u 83 zemlje, pri čemu je najveći broj zabilježen u Kolumbiji, DR Kongu, Etiopiji, Haitiju, Palestini i Ukrajini.
Izvještaj Globalne koalicije za zaštitu obrazovanja od napada (GCPEA) pokazao je da je u posmatrane dvije godine u Ukrajini bilo oko 900 napada na škole, a u Palestini najmanje 2.400 napada na đake i osoblje obrazovnih ustanova.
Danas objavljeni izvještaj pokazao je i da je u posmatranom periodu zabilježeno 1.912 slučajeva, u kojima su vojska ili naoružane grupe okupirale škole ili univerzitete, što je 91 odsto više nego u 2022. i 2023.
Direktorka Koalicije Lisa Čung Bender rekla je da nalazi iz izvještaja ukazuju na prijetnju obrazovanju.
“Oni su upozorenje da se urušavaju globalne norme koje su nekada štitile djecu. Upozorenje da se ide ka mjestu gdje čak ni najmlađi više nisu van dometa. I upozorenje da, ako sada ne sačuvamo granicu, više je nikada nećemo vratiti”, rekla je Bender za Gardijan.
Najviše žrtava napada na obrazovanje bilo je u Mjanmaru, Nigeriji, Jemenu i Kamerunu, gdje je više od 1.700 đaka i osoblja škola ubijeno ili povrijeđeno.
Izveštaj je ukazao i da su u najmanje 11 zemalja meta bile žene i djevojčice zbog njihovog roda. Takođe su pogođeni bili đaci sa invaliditetom, koji se i, inače, suočavaju sa znatnim preprekama u pristupu obrazovanju.
Istraživanje je pokazalo i da su u napadima na škole često korišćena visoko eksplozivna sredstva, uključujući municiju koju nose dronovi, što je za posljedicu imalo velike žrtve, štetu na infrastrukturi i mnoge institucije morale su da budu zatvorene.
Bender tvrdi da su napadi mogli da se spriječe.
“Potrebno je da države okončaju korišćenje škola od strane vojske, ojačaju pravnu zaštitu i odgovornost za napade na obrazovanje i investiraju u sisteme za praćenje, izveštavanje i rano upozoravanje”, rekla je ona.











