Tokom prve nedjelje rata protiv Irana samo američki izdaci za municiju, a ne i ukupni vojni troškovi, po procjeni Pentagona iznosili su 11 milijardi dolara. Računa se da su SAD na početku rata dnevno trošile municiju za dvije milijarde dolara, ali se to navodno narednih dana rata smanjilo na jednu milijardu dnevno.

Ministar odbrane Pit Hegset nije na današnjoj konferenciji za novinare direktno potvrdio taj iznos, ali je rekao da se on može promijeniti i da je „potreban novac da bi se pobili loši momci“, te potvrdio da će tražiti odobrenje Kongresa za to.

To je izuzetno veliki iznos novca i to uprkos dodatnom finansiranju koje je Ministarstvo odbrane već dobilo prošle godine u okviru velikog zakona predsjednika Donalda Trampa o smanjenju poreza i potrošnje. Nije uopšte jasno da li bi potrošnja tolikog novca, koliko se pominje, imala političku podršku. Dug SAD je skočio preko rekordnih 39 hiljada milijardi dolara.

Poslanici nisu odobrili rat protiv Irana i pokazuju sve veće negodovanje zbog obima i strategije te vojne operacije.

Tramp je rekao da administracija traži novac iz drugih razloga, a ne samo zbog Irana.

„Svijet je veoma nestabilan“, rekao je on i dodao da bi hitna potrošnja bila „vrlo mala cijena koju treba platiti“ da bi se osiguralo da vojska SAD „ostane u vrhunskoj formi“.

Iako Predstavnički dom i Senat kontroliše predsjednikova Republikanska stranka, mnogi konzervativniji zakonodavci su „fiskalni jastrebovi“, s malo političkog apetita za velike troškove na vojne ili druge operacije. Većina demokrata će vjerovatno odbiti takav zahtjev i tražiti detaljnije planove Trampove administracije o vojnim ciljevima i zadacima SAD.

Poslanik Ken Kalvert, republikanski predsjednik Potkomiteta Predstavničkog doma za nadzor nad rashodima za odbranu, rekao je da se već zalaže za dopunski zakon o potrošnji kako bi Pentagon obnovio zalihe municije.

Ali, poslanica Beti Mekolum iz Minesote, vodeća demokratkinja u istom potkomitetu, rekla je da je Tramp uveo SAD u rat, a da nije došao u Kongres, te da ona zahtijeva više detalja.

Kazala je da Kongres još čeka da administracija objasni gdje će potrošiti dodatnih 150 milijardi dolara finansiranja koje je Pentagon dobio kroz prošlogodišnji Trampov zakon o smanjenju poreza i potrošnje. Takođe čeka predsjednikov zahtjev za budžet za ovu godinu.

Sve to ukazuje na monumentalnu bitku koja predstoji u Kongresu oko bilo kakvih novih troškova Pentagona, kojima bi gotovo sigurno bila potrebna podrška republikanaca i demokrata u dvostranačkom paketu da bi se od prigovora prešlo ka odobrenju.

Traženi iznos bi bio značajan podsticaj godišnjem budžetu Pentagona koji je Kongres odobrio – više od 800 milijardi dolara za tekuću fiskalnu godinu.

To je pored oko 150 milijardi dolara koje je Kongres dao Ministarstvu odbrane u prošlogodišnjem zakonu o smanjenju poreza, većim dijelom za konkretne projekte i opšte nadogradnje operacija Pentagona.

Nestranačka Kongresna kancelarija za budžet projektovala je da će savezna vlada ove godine imati godišnji deficit od 1,9 hiljada milijardi dolara, i to prije dodavanja bilo kakve potrošnje kroz dopunski zakon.

Dok su neki od najvećih vojnih „jastrebova“ u Kongresu pozdravili novu potrošnju kao način za obnavljanje zaliha municije i unapređenje odbrambenih kapaciteta SAD uprkos novim prijetnjama, drugi će sigurno ukazati na zdravstvenu zaštitu i druge domaće potrebe koje smatraju važnijim prioritetima.

Poslanica Rosa DeLauro, vodeća demokratkinja u Odboru za budžet Predstavničkog doma, rekla je o pominjanih 200 milijardi dolara za vojsku: „To je skandalozno!“

Da bi se paket usvojio, republikanski lideri bi mogli ili da pokušaju da sami prođu kroz naporan budžetski proces ili da postignu dogovore sa demokratama kako bi se na to dodao novac za druge prioritete, što bi vjerovatno povećalo ukupnu cijenu.

Vođa većine u Predstavničkom domu Stiv Skaliz, republikanac iz Luizijane, najavio je: „Na kraju ćemo pregovarati sa Bijelom kućom o tom iznosu“.