Do incidenta je došlo 2. marta, nekoliko dana nakon američko-izraelskog napada na Iran u kojem je ubijen ajatolah Ali Hamnei. To je takođe bio prvi put da se američki ministar odbrane pojavio u sali za brifinge od 26. juna.
Na konferenciji fotoreporteri agencija Asošiejted presa, Rojtersa i Geti imidžisa, snimali su Hegseta i general-pukovnika Dena Kejna, načelnika Združenog generalštaba američke vojske, ali nakon što su objavili fotografije, članovi Hegsetovog tima rekli su kolegama da im se ne sviđa kako ministar izgleda.
Hegsetovi pomoćnici su odlučili da isključe fotografe sa dva naredna brifinga u Pentagonu, 4. i 10. marta, prema riječima dvije osobe upoznate sa odlukom.
“Da bismo efikasno iskoristili prostor u sali za brifinge Pentagona, dozvoljavamo jednog predstavnika po novinskoj kući ako nema akreditaciju. Fotografije sa brifinga se odmah objavljuju na mreži za javnost i medije. Ako to šteti poslovnom modelu određenih novinskih kuća, onda bi trebalo da razmotre podnošenje zahtjeva za akreditaciju”, saopštio je portparol Pentagona Kingsli Vilson.
Hegset, bivši voditelj Foks njuza, više puta se sukobljavao sa novinarima otkako je imenovan za ministra odbrane na početku drugog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa. Tenzije su dostigle vrhunac u oktobru prošle godine kada su stotine akreditovanih novinara Pentagona predale svoje akreditacije, a desetine su napustile zgradu nakon što su odbile da potpišu politiku kojom se novinarima zabranjuje da traže bilo kakve informacije koje vlada nije odobrila.
Njujork tajms i jedan od njegovih novinara, Džulijan E. Barns, tužili su vladu tvrdeći da je politika prekršila njihovu ustavnu zaštitu slobode štampe i pravičnog postupka.
Nacionalno udruženje novinskih fotografa (NPPA), koje se zalaže za prava fotografa, osudilo je odluku Ministarstva odbrane i pozvalo Pentagon da vrati pristup zabranjenim fotografima.
Predsjednik NPPA Aleks Garsija istakao je da takva praksa “pokazuje izuzetno loš osjećaj prioriteta u vrijeme rata” i naglasio da slobodna štampa ne može pravilno da funkcioniše ako vlast odlučuje koje slike smiju da budu objavljene.
