Sa druge strane, “iza kulisa” bi glavna rasprava mogla da se vodi o odnosu SAD prema NATO-u, prema Rusiji, i prema dvije zemlje koje su 1949. bile među 12 osnivača alijanse – Kanadi i Danskoj.

U izjavi juče dostavljenoj novinarima u Briselu, neimenovani zvaničnik sjevernoatlantskog saveza izrazio je očekivanje da će ministri razmatrati kako da zadrže zamah u povećanju izdvajanja za odbranu i o načinima obnove industrijske proizvodnje u sektoru odbrane.

Naveo je da bi ministri trebalo da razmjene stavove i o kontinuiranoj podršci NATO-a Ukrajini i o načinima za dalji razvoj saradnje saveznika sa partnerima iz indo-pacifičkog regiona, među kojima su Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja.

Zapadni mediji, međutim, ukazuju da će državni sekretar SAD Marko Rubio u Briselu naići na saveznike koji su uznemireni, ljuti i zbunjeni zbog želje administracije Donalda Trampa da obnovi veze sa Rusijom, ali i zbog sve žešćih verbalnih napada iz Bijele kuće na dugogodišnje transatlantske partnere.

Saveznici su, kako navodi Asošiejted pres, duboko zabrinuti zbog Trampove spremnosti da se približi ruskom lideru Vladimiru Putinu koji NATO vidi kao prijetnju, u jeku napora SAD da izdejstvuju prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu.

Zabrinutost su povećali nedavni komentari i uvrede upućene iz Bijele kuće prema Kanadi i Danskoj, kao i prema samom NATO-u. I Tramp i potpredsjednik SAD Džej Di Vens optužili su Kanadu i Dansku da su “loši saveznici”.

Rubio će, kako ocjenjuje Asošiejted pres, biti pod snažnim pritiskom da objasni verbalne napade Vašingtona na saveznike – na Kanadu, za koju Tramp kaže da je želi kao 51. saveznu državu SAD, i na Dansku, čiji dio teritorije – najveće ostrvo na svijetu Grenland, želi da anektira.

Iako se očekuje da Rubio bude suočen i sa pitanjima o budućoj ulozi SAD u alijansi, njen generalni sekretar Mark Rute izjavio je juče da je posvećenost Vašingtona NATO-u “apsolutno jasna” i izrazio uvjerenje da će alijansa opstati u sadašnjem obliku, sa SAD unutar saveza.

Na konferenciji za medije povodom ministarskog sastanka, Rute je juče rekao i da je rad na izgradnji “jačeg, pravednijeg i ubojitijeg” NATO-a jedan od ciljeva ovonedeljnog skupa.

“Naši prioriteti su jasni, moramo da izgradimo jači, pravedniji i ubojitiji NATO. To je ono što nam je potrebno da obezbijedimo našu budućnost. Zato su ministri ovdje ove nedjelje. Da osiguramo da smo usklađeni i da aktivno radimo na našem zajedničkom cilju”, kazao je Rute u sjedištu alijanse u Briselu.

Rute je naveo da će NATO saveznici nastaviti da šalju podršku Ukrajini, navodeći da su u prva tri mjeseca ove godine već obećali više od 20 milijardi eura bezbjednosne pomoći Kijevu za 2025. godinu.

“Prijetnja Rusije ostaje. Rusija nastavlja da blisko sarađuje sa Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom na načine koji ne samo da štete Ukrajini, već predstavljaju rizike i za članice alijanse i širom svijeta. Ti i drugi akteri rade na destabilizaciji naših društava sabotažama podvodne infrastrukture, sajber napadima, pokušajima atentata i na druge načine”, kazao je Rute.

Uz ministre spoljnih poslova 32 članice NATO-a, na skup će doći i šef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiga, visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas i predstavnici indo-pacifičkih partnera alijanse.

Biće održan i sastanak Savjeta NATO-Ukrajina, uz učešće Sibige i Kalas. Ministri spoljnih poslova članica NATO-a takođe će odvojeno razgovarati sa Kajom Kalas i sa predstavnicima indo-pacifičkih partnera alijanse.