Na snimcima koji kruže društvenim mrežama vide se učenici okupljeni ispred škola u Bakuu i drugim djelovima zemlje, koji u znak solidarnosti s učenicama koje nose hidžab odbijaju da prisustvuju nastavi.

Pojedini nastavnici, prema dostupnim snimcima, održavali su časove na otvorenom, umjesto da sprovode zabranu. Istovremeno, pojavili su se i navodi o sukobima demonstranata i policije, kao i o privođenju desetina osoba. Korisnici društvenih mreža prijavljivali su i probleme u radu Instagrama i TikToka u trenutku širenja protesta.

Odluka je otvorila pitanje odnosa između sekularnog uređenja države i prava građana na slobodu vjeroispovijesti. Iako je Azerbejdžan većinski muslimanska zemlja, njegov ustavni poredak definiše državu kao sekularnu.

Član 7 Ustava Azerbejdžana utvrđuje sekularni karakter države, dok član 18 propisuje odvojenost religije od države i sekularni karakter obrazovnog sistema. S druge strane, član 48 garantuje slobodu savjesti.

Upravo se u odnosu ovih ustavnih odredbi nalazi suština spora: dok vlasti ističu potrebu za jedinstvenim pravilima u školama, kritičari postavljaju pitanje da li se takvim mjerama zadire u pravo učenica da ispoljavaju svoja vjerska uvjerenja i nesmetano se obrazuju.

Na snimcima koji su privukli veliku pažnju javnosti vide se učenice koje se obraćaju školskim rukovodiocima, pokušavajući da objasne zbog čega smatraju da ne bi trebalo da budu isključene iz nastave.

Jedna učenica, prema snimku koji se dijeli na društvenim mrežama, navodi da je osvojila 335 bodova i da u đačkoj knjižici nema nijednu četvorku, pitajući direktore da li je takav odnos prema njoj pravedan.

„Da li je ovo poštovanje koje zaslužujem? Da li sam ikada ukaljala ugled ove škole i da li sam ikada uradila nešto pogrešno, a sada mi govorite da ne mogu da uđem u školu?“, poručila je, prema navodima iz snimka.

Društvenim mrežama proširili su se i snimci učenika koji grle svoje nastavnice, kao i tvrdnje da su pojedini srednjoškolci pokušali da otvore školske kapije kako bi omogućili ulazak učenicama koje nose marame. Autentičnost i okolnosti pojedinačnih snimaka nije moguće potvrditi samo na osnovu njihovog dijeljenja na društvenim mrežama.

Predstavnici vlasti odbacuju tvrdnje da je riječ o napadu na vjerske slobode. Zahid Oruč, predsjednik odbora za ljudska prava u azerbejdžanskoj Narodnoj skupštini, izjavio je da mjera, prema njegovom tumačenju, ne predstavlja vjersku diskriminaciju niti ograničavanje slobode izražavanja.

Argument vlasti zasniva se na stavu da ne postoji opšta zabrana nošenja marama izvan škole, već da je cilj očuvanje jedinstvenih pravila oblačenja u obrazovnim ustanovama.

Takva retorika dodatno je pojačala polemiku, jer se pitanje školskih uniformi sve više posmatra i kroz širi politički i identitetski kontekst.