„Kolektivni zapad se nepravedno i asimetrično ponaša prema Srbima već decenijama, podsjetio je Putin.

„Srbi su podijeljen narod, podijeljen silom. To je nepravda“, rekao je Putin, a svaka nepravda doprinosi daljim sukobima.

Pohvalio je rukovodstvo Srbije na čelu sa „bivšim predsjednikom a nadam se budućim premijerom“ Aleksandrom Vučićem i rekao da će Rusija znati da cijeni politiku Beograda.

Na pitanje moderatora da li je bila zbunjujuća posjeta Vladimira Zelenskog Beogradu, Putin je odgovorio: „Nas ništa ne zbunjuje, mi se bavimo politikom“.

Na pitanje gosta iz Italije ima li Rusija preduslove za dijalog sa EU, Putin je odgovorio da nema.

„Mi nemamo preduslove za dijalog, sa cijelom EU ili pojedinačnim zemljama“, rekao je. Italiju i ostale zemlje Moskva smatra dijelom Evroazije, a hoće li da ostanu u EU ili ne, to je njihov izbor.

„Ništa ne želimo da razbijamo, samo da gradimo saradnju“, rekao je Putin.

Na pitanje moderatora Lukjanova da li bi pregovori bili lakši ako se raspadne EU, Putin je odgovorio da će „oni sami da se raspadnu“, navodeći sve veću ekonomsku krizu u bloku.

U stavu Rusije prema Japanu ništa se nije promijenilo. Promijenio se stav Japana, podsjetio je Putin.

„Tokio je uveo sankcije Moskvi, a sad najviši zvaničnici daju oštre izjave. Rusija nije zadovoljna planovima remilitarizacije Japana, ili stvaranja vojnih blokova u regionu“, napomenuo je ruski predsjednik.

Putin i Si komunicirali bez riječi

Rusija i Kina govore o konceptu „države-civilizacije“ radi zaštite tradicionalnih vrijednosti, istorije i tradicija, humanitarnih stvari, jer je to u domenu civilizacija, dok su države subjekti međunarodnog prava, odgovorio je Putin na pitanje gosta iz NR Kine.

Kao primjer međusobnog razumijevanja, naveo je nedavni samit BRIKS-a u Indiji, kada se našao nasamo sa Si Đinpingom bez prevodilaca.

„Razumjeli smo se bez riječi“, rekao je Putin.

Zapad je izvršio agresiju na Rusiju

„Ovo što se dešava u Ukrajini je takođe agresija kolektivnog Zapada na Rusiju, samo rukama kijevskog režima“, rekao je Putin odgovarajući na pitanje o ratu SAD i Izraela protiv Irana.

Ruski predsjednik je podržao ukidanje sankcija SAD Iranu i skoro otvaranje Ormuškog moreuza za saobraćaj, kao i dogovor na osnovi Memoranduma o razumijevanju potpisanog ljetos.

Crno more i udari po Ukrajini

Rusija je pokrenula kampanju udara na ukrajinske brodove u Crnom moru poslije niza ukrajinskih napada na ruske tankere i civilne brodove, kojim se kijevski režim javno hvalio, rekao je Putin.

Napomenuo je da svi brodovi koje Rusija napada prevoze vojni teret, što se vidi po sekundarnim detonacijama.

Ukrajinski udari na ruske rafinerije su Rusiju koštala oko jedan odsto BDP-a, po nekim procjenama, pa je Moskva uzvratila po objektima koji su važni za njihovu privredu, i sad Ukrajina više nema metalurgiju, rekao je Putin.

Sada sa svih strana svijeta mole Rusiju da prestane, jer je u Americi skup dizel, ali uzrok toga su „sankcije“, a ne ruska odmazda, napomenuo je predsjednik.

Rusija će recipročno da odgovori na napade

„Mi smo za slobodu plovidbe“, rekao je Putin o pokušajima otmice i zapljene brodova s ruskim tovarima.

„Nema potrebe za novim pravilima, samo da se postojeća sprovode“, dodao je. Rusija rezerviše pravo da odgovori na isti način, gdje god bude htjela, na Baltiku, Pacifiku, ili gdje god.

Zapad tuđim rukama ratuje protiv Rusije

„Kijevski režim se dugo bori prvenstveno zahvaljujući zapadnoj vojnoj pomoći. Svima je jasno da Ukrajina ne može da funkcioniše samostalno, ona već gubi karakteristike državnosti“, rekao je Putin.

Rusija mora da ima u vidu da NATO pokušava protiv nje da ratuje „tuđim rukama“, gurajući narod Ukrajine u smrt i propast, upozorio je.

Moskva treba da zna odakle dolaze sve prijetnje i kako s njima da se izađe na kraj, rekao je ruski predsjednik, odgovarajući na pitanje šta bi moglo da se desi ako određena preduzeća u EU počnu da isključivo proizvode oružje za Ukrajinu.

Evropi ne prijetimo, oni prijete nama

„Mi nikome ne prijetimo. Ovo je odgovor na pokušaj prijetnje nama“, rekao je Putin na pitanje o nedavnim izjavama Moskve.

Neke zemlje NATO stalno govore da se spremaju na rat sa Rusijom do 2030. Sad organizuju neke vježbe u Baltiku, pokušavaju da presreću naše brodove. To je sve eskalacija. Sad govore o napadu na Kalinjingrad, napomenuo je Putin.

Moskva je samo rekla da u slučaju napada na njenu teritoriju, bilo Kalinjingrad ili negdje drugo, namjerava da primijeni „sva sredstva koja imamo na raspolaganju“.

Rusija je svjesna da EU ima dva puta više stanovnika, pa će upotrijebiti sredstva i oružje u kojem ima nadmoć, objasnio je.

Pritom saopštenje ruskog Ministarstva spoljnih poslova nije reklo ništa o nuklearnom oružju. Ima i drugog oružja koje može da se primijeni, ali o tome će odlučiti Moskva, dodao je Putin.

Ponovio je da je priča po EU o navodnoj „ruskoj prijetnji“ za unutrašnje političke potrebe i ne odgovara stvarnosti.

Sve je počelo napadom na SR Jugoslaviju

Sve što se dešava danas počelo je napadom NATO-a na Jugoslaviju, izjavio je Putin.

„Raspadom SSSR-a, nestalo je višedecenijske ravnoteže. NATO je pokrenuo vojnu akciju bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN. Bombardovali su zemlju u srcu Evrope, bombardovali Beograd“, rekao je Putin.

„Od toga je sve počelo“, istakao je ruski predsjednik.

Kakva bude Evroazija, biće i svijet

Postoji mnogo problema vezanih za klimu, životnu sredinu, siromaštvo i nejednakost. Nema razloga očekivati da će međunarodna zajednica uskoro riješiti ova pitanja. Ali ako se ova pitanja ne riješe globalno, potrebno ih je riješiti barem na regionalnom nivou.

Naš dom je Evroazija. Od toga kako uredimo Evroaziju, mnogo toga zavisi u svijetu, rekao je Putin.

U kontekstu rastuće globalne nestabilnosti, ideja o većem evroazijskom partnerstvu dobija poseban značaj, istakao je predsjednik. Zadatak i odgovornost evroazijskih zemalja je da maksimalno zaštite ovaj prostor od globalnih rizika i ojačaju međusobnu povezanost. Evroazija može postati prototip interakcije gdje razlike u kulturi, religiji i tako dalje nisu prepreke, već prednosti.

Vrijednost Evroazije leži u njenoj samodovoljnosti i sposobnosti da riješi bilo koji problem. Jedino što je potrebno za dalji razvoj je trajni mir, naglasio je Putin.

Humanitarno pravo je opet aktuelno

Rusija je još 1899. predložila Hašku konvenciju o regulisanju vojnih dejstava. Činilo se da su svjetski ratovi izbrisali ta dostignuća humanitarnog prava, ali sada je ponovo došlo vrijeme da se ovo pitanje pokrene, rekao je Putin.

Sukobi su, nažalost, uvijek postojali, postoje i uvijek će postojati. Ali profesionalizam u vojnoj sferi podrazumijeva poštovanje humanitarnih normi. Konkretno, ruska vojska nikada nije prva pokrenula napade na kritičnu infrastrukturu neprijatelja koja nije primarno vojne namjene, naglasio je ruski predsjednik.

Stanislav Petrov spasao svijet, vještačka inteligencija ne bi dobro procijenila situaciju

Svijet se sada nalazi u fazi previranja. Da bismo dostigli kreativnu fazu, koja će stići prije ili kasnije, moramo preživjeti sadašnji opasni trenutak i izbjeći najopasnije prijetnje, napomenuo je Putin.

„Nemoguće je zaustaviti tehnološki progres, ali moramo da budemo svjesni mogućih posljedica, na primjer kada vještačka inteligencija sama donosi odluke u ratnim okolnostima“, rekao je Putin.

Putin je podsjetio na incident iz 1983, kada je sovjetski oficir Stanislav Petrov odbio da lansira nuklearne rakete iako su mu sistemi upozorenja govorili da je u toku američki napad, jer je shvatio da je u pitanju greška, i tako spriječio treći svjetski rat.

O prošlosti i budućnosti

Svakoj naciji je potrebna perspektiva, vizija za budućnost. Nje nema bez istorijskih temelja, bez prošlosti i nasljeđa predaka. Ali bez budućnosti, prošlost nema smisla, rekao je Putin.

„Ne treba postati muzej veličine predaka“, već se mora voditi računa da se nacionalna tradicija ne pretvori u antikvitet, napomenuo je ruski predsjednik.

Prava veličina jedne države je nemoguća bez sposobnosti da se ide u korak sa vremenom, a idealno, da se bude korak ispred.

Zapad će morati da prizna realnost

Bivši hegemon će neizbježno morati da prizna realnost multipolarnog svijeta, primijetio je Putin.

„Moraće da nauči da sarađuje sa zemljama globalne većine. Moraćemo da živimo u nestabilnom, promjenljivom svijetu. Ovaj put će biti prepun neprijatnih, pa čak i opasnih pojava, ali je neizbježan“, dodao je.

O raspadu SSSR-a

„Sovjetski lideri htjeli su da se dopadnu Zapadu“, podsjetio je Putin, navodeći da su skupo platili slijepo vjerovanje zapadnim partnerima i uvjerenost u mogućnost nekih „džentlmenskih sporazuma“, dok je Zapad htio da preoblikuje svijet i da ga prigrabi što je više moguće.

Zapad želi samo očuvanje hegemonije

Zapad nije zainteresovan za rješavanje problema, već za očuvanje sopstvene hegemonije.

„U nekim slučajevima, sve se svodi na sebičnost, a ponekad čak i agresiju“, rekao je Putin.

Napuštanje opštepriznatih pravila, odricanje od principa jedinstvene bezbjednosti, pretvara se u agresivne pokušaje pribavljanja jednostrane dobrobiti.

AI i stranputice digitalnog totalitarizma

Još jedan primjer izazova pred čovječanstvom je vještačka inteligencija, rekao je ruski predsjednik. Egzistencijalno je pitanje kako države u doba digitalizacije mogu da obezbijede svoj digitalni suverenitet i izbjegnu stranputicu „digitalnog totalitarizma“.

Opasna situacija u Evropi i svijetu

Ruski predsjednik je rekao da je situacija u Evropi i u svijetu opasna.

„Zapad je u praksi učinio sve da dokrajči Rusiju, bez obzira na višegodišnje pokušaje Moskve da postane dio jedinstvenog prostora“, naveo je on.

Budućnost u nestabilnom svijetu

Rusiju čeka budućnost u izuzetno nestabilnom i promjenljivom svijetu, upozorio je ruski predsjednik.

„Rusija nije zaboravila da su njeni protivnici postavili za cilj da je strateški poraze“, naveo je Putin.