„Imali smo očigledno nedovoljnu politiku prevencije, što se ogleda, na primjer, u nedostatku sprovedenih planova prevencije, nedostatku naprednih alata za analizu ili predviđanje, ili činjenici da neki regioni nemaju dovoljno vatrogasaca ili šumarskih brigada“, priznao je premijer, predstavljajući ‘nacionalni pakt protiv klimatske krize’.

„Požari šeste generacije, kako se nazivaju požari koji su opustošili više od 300.000 hektara u našoj zemlji, ne gase se ljeti, gase se zimi i tokom jeseni. Treba da radimo svakog dana u godini da bismo osigurali da se, kada stignu visoke temperature, ne nađemo u situacijama koje smo doživjeli ovog ljeta“, ukazao je Sančes.

Premijer je rekao da je drugi faktor neadekvatno upravljanje zemljištem, što je rezultiralo time da su šumovita područja opterećena biomasom, šumski putevi zapušteni i bez protivpožarnih barijera, te da nedostaju autohtone i druge vrste vegetacije otpornije na vatru.

Sančes je „klimatsku vanrednu situaciju“ naveo kao treći faktor koji objašnjava požare što su u avgustu spalili stotine hiljada hektara širom njegove zemlje.

„Klimatske promjene ubijaju“, naglasio je premijer govoreći o pokretanju „nacionalnog pakta za rješavanje klimatske vanredne situacije“.

„Ako želimo da nam predstojeća ljeta ne donesu nove nesreće i da nas predstojeće jeseni ne pogode onako kako nas pogađaju poplavama, moramo da djelujemo sada i moramo to učiniti zajedno“, rekao je Sančes.

Njegov prijedlog za nacionalni pakt, najavljen tokom ljeta, naišao je na skepticizam desničarske opozicije.