El Ninjo će vjerovatno biti najveći u najmanje 1.000 godina i nagomilaće dodatnu toplotu u atmosferi gdje temperature već brzo rastu zbog globalnog zagrijavanja, a ta kombinacija znači da će 2027. godina “razbiti ” rekord i biti najtoplija godina ikada zabilježena, piše Gardijan, a prenosi Tanjug.

Rastuća vrućina uzrokovana El Ninjom već ima posljedice – od pogoršanja šumskih požara u Indoneziji do slabljenja vitalnih monsunskih kiša u Indiji, a posljedice će se proširiti globalno, od većeg rizika od požara u Australiji do intenzivnijih poplava u Južnoj Americi.

Klimatska kriza, uzrokovana zagađenjem fosilnim gorivima, već pojačava ekstremne vremenske uslove i ubija ljude, a najekstremniji toplotni talas ikada pogodio je Evropu ovog ljeta i doveo do najmanje 35.000 smrtnih slučajeva.

Podaci iz analize korala, godova na drveću i istorijskih dokumenata sugerišuju da nijedan El Ninjo nije dostigao ovaj nivo u posljednjem milenijumu, a dodatna zabrinutost je da nedavna istraživanja pokazuju da globalno zagrijavanje sada intenzivira El Ninjo cikluse, koji zauzvrat intenziviraju uticaje klimatske krize.

Generalna sekretarka WMO Selest Saulo rekla je da El Ninjo ima potencijal da nanese ogroman udarac zajednicama i ekonomijama širom svijeta.

“Već smo svjedoci poremećaja i razaranja uzrokovanih sušama i poplavama i očekujemo da će se ovi uticaji povećavati kako se El Ninjo bude pojačavao. Nikada prije u 50-godišnjoj istoriji WMO nismo pokrenuli tako veliku mobilizaciju sa nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama koje su na prvoj liniji pružanja prognoza i usluga za spašavanje života i sredstava za život. Nemamo vremena za gubljenje”, rekla je ona.

El Ninjo predstavlja periodično zagrijavanje temperature površine mora u istočnom Pacifiku i javlja se na dvije do sedam godina.

Obično traje do 12 mjeseci, izazivajući obilne kiše i suše širom Latinske Amerike.

Ovogodišnji fenomen uticao je na prinose u tropskim područjima i izazvao prehrambenu krizu širom centralne Amerike.