Trampova izjava uslijedila je nakon što je američki ministar finansija Skot Besent pozvao evropske države da odmah stave dio svojih rezervi na tržište. On smatra da američki poljoprivrednici, prevoznici i kompanije ne bi trebalo da snose najveći teret poskupljenja goriva.
Administracija u Vašingtonu razmatra ograničavanje izvoza dizela kako bi povećala domaću ponudu i pokušala da obuzda rast cijena u SAD. Tramp je rekao da se o zabrani „veoma ozbiljno razmišlja“.
SAD su među najvećim svjetskim izvoznicima dizela, a procjenjuje se da iz zemlje svakog dana odlazi između 1,2 i 1,5 miliona barela tog goriva. Zbog toga bi eventualno ograničavanje američkog izvoza moglo da utiče i na tržišta van SAD.
Istovremeno, Vašington vrši pritisak na evropske zemlje da oslobode dio svojih rezervi. Prema navodima izvora upoznatih sa razgovorima, SAD su od Evropske unije tražile da u narednih šest mjeseci oslobodi značajne količine dizela.
Velika Britanija već je razgovarala sa evropskim partnerima o mogućnosti koordinisanog oslobađanja strateških zaliha goriva u slučaju da SAD uvedu zabranu izvoza.
Britanski zvaničnici navode da zemlja i dalje raspolaže rezervama iz ranijeg koordinisanog puštanja strateških zaliha, dok Evropska komisija potvrđuje da se o situaciji vode razgovori i kontakti na visokom nivou sa američkom administracijom.
Istovremeno, iz Brisela stižu upozorenja da bi eventualna američka zabrana izvoza mogla da ima ozbiljne posledice po evropsku privredu, posebno ako se globalna ponuda dizela dodatno smanji.
Dizel ima ključnu ulogu u transportu, poljoprivredi i industriji, zbog čega je njegovu potrošnju mnogo teže brzo smanjiti nego potrošnju benzina.
Evropsko tržište je već pod pritiskom zbog poremećaja u snabdijevanju energentima. Evropa je nakon zabrane uvoza ruskih energenata postala zavisnija od drugih dobavljača, uključujući SAD, dok je rat sa Iranom dodatno poremetio globalne tokove nafte i derivata.
David Fajf, glavni ekonomista kompanije „Argus Media”, ocijenio je da bi povlačenje američkih količina sa svjetskog tržišta verovatno dovelo do dodatnog rasta međunarodnih cijena dizela.
Cijene dizela u više evropskih zemalja dostigle su rekordne ili gotovo rekordne nivoe. Problem dodatno komplikuje činjenica da se dizel teže proizvodi od benzina, dok je potražnja za njim stabilna zbog njegove široke upotrebe u privredi.
Američka administracija smatra da bi zadržavanje većih količina dizela u SAD moglo da poveća domaću ponudu i smanji pritisak na ijcene. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi ograničavanje izvoza moglo imati suprotan efekat na međunarodnom tržištu i dodatno povećati cijenu goriva van SAD.
Pitanje cijena goriva posebno je važno u SAD uoči novembarskih izbora za Kongres, pa administracija pokušava da pronađe način da ublaži pritisak na američke potrošače, poljoprivrednike i privredu.
