“Mogao bih uvesti carine zemljama ako ne budu išle uz Grenland, jer nam je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti”, rekao je Tramp na okruglom stolu o zdravstvu u ruralnim područjima u Bijeloj kući.
“Apsolutno moramo preuzeti Grenland”
Tramp je više puta izjavio da SAD “apsolutno” mora preuzeti Grenland, čime je dodatno pojačao pritisak na Dansku, kojoj to ostrvo formalno pripada.
Njegova izjava dolazi nakon sastanka održanog u srijedu, 14. januara, u Bijeloj kući, na kojem su učestvovali danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen i grenlandska ministarka spoljnih poslova Vivian Mocfeldt, zajedno sa američkim ministrom spoljnih poslova Markom Rubijem i potpredsjednikom SAD-a Džej Di Vensom.
Vrhovni sud odlučuje o zakonitosti Trampovih carina
Istog dana američki Vrhovni sud objavio je da u utorak, očekuje donošenje dugo iščekivane odluke o zakonitosti Trampovih carina. Pitanje je može li predsjednik samostalno uvoditi carine ili je za to potrebna saglasnost Kongresa.
Tramp je govorio na sastanku koji je formalno bio posvećen ulaganjima u ruralna područja, ali tokom obraćanja, kao što mu je i običaj, dotakao se i drugih političkih tema.
Trampova opsesija Grenlandom
Tramp je interes za preuzimanje Grenlanda prvi put javno iskazao još tokom svog ranijeg mandata, kada je otvoreno govorio o mogućnosti da Sjedinjene Američke Države kupe tu teritoriju. Danska je takvu ideju tada odlučno odbacila, istakavši da Grenland nije na prodaju. Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, sa vlastitom vladom i parlamentom, a i danski i grenlandski zvaničnici više puta su naglašavali da odluke o budućnosti ostrva mogu donositi isključivo njegovi stanovnici.
Pitanje Grenlanda posljednjih godina stalno je prisutno u odnosima između Vašingtona i Kopenhagena, a dodatno je istaknuto i na nedavnom sastanku u Bijeloj kući.
Na tom sastanku učestvovali su danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen i grenlandska ministarka spoljnih poslova Vivian Mocfeldt, zajedno sa američkim ministrom spoljnih poslova Markom Rubijem i potpredsjednikom SAD-a Dž. D. Vensom. Američka strana pritom je ponovo naglasila stratešku važnost Grenlanda za nacionalnu bezbjednost, vojno prisustvo SAD-a na Arktiku i širi geopolitički kontekst odnosa sa Rusijom i Kinom, dok Danska i Grenland i dalje odbacuju svaku mogućnost promjene suvereniteta.
Zadnjih dana Njemačka, Francuska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo poslale su vojnike na Grenland kako bi pojačale prisustvo u arktičkoj regiji, dok je Danska dodatno ojačala svoje snage i opremu na otoku. Evropske vlade ističu da je riječ o odbrambenim mjerama u okviru savezničkih obaveza i naglašavaju da se politički status Grenlanda ne može mijenjati jednostranim pritiscima.
Tramp je, istovremeno, rekao da ne isključuje mogućnost izlaska SAD-a iz NATO-a u kontekstu spora oko Grenlanda, što je dodatno zabrinulo američke saveznike u Evropi.
