Energetska kriza parališe zemlju
Bangladeš uvozi čak 95 odsto nafte i gasa, od čega dvije trećine sa Bliskog istoka. Rat u Iranu i blokade pomorskih ruta doveli su do kritičnog nedostatka energenata. Građani satima čekaju na pumpama, dok je javni prevoz u Daki značajno smanjen. Transportni troškovi rastu, poljoprivreda i seoska industrija trpe gubitke zbog restrikcija struje i nedostatka dizela. Ribari u priobalju ne mogu raditi, a farmeri gube proizvodnju jer ne mogu pokrenuti agregate. Prekinuta je i proizvodnja đubriva, što prijeti da ugrozi predstojeću sezonu hrane.
Krah tekstilne industrije
Tekstilni sektor, koji čini više od 80 odsto izvoza (više od 48 milijardi dolara prošle godine) i zapošljava oko četiri miliona ljudi, doživio je težak udarac. Izvoz u EU pao je za više od 25 odsto, dok su troškovi proizvodnje porasli zbog skupljih energenata i produženih ruta transporta oko Afrike. Profitne marže, koje su ranije bile ispod četiri odsto, potpuno nestaju. Neki proizvođači već upozoravaju na rizik od trajnog gubitka inostranih narudžbina.
Hrana postaje luksuz
Inflacija raste, cijene osnovnih namirnica – pirinča, ulja, luka – naglo skaču. Problem nije samo nestašica robe, već i moćne trgovinske grupe koje kontrolišu uvoz i distribuciju.
Nestale milijarde dolara
Ekonomiju dodatno pogađa finansijski skandal. Istrage pokazuju da su industrijski konglomerati umiješani u masovno pranje novca, a bivši guverner Centralne banke procjenjuje da je između 23 i 27 milijardi dolara ilegalno iznijeto iz zemlje.
Kombinacija spoljašnjih šokova, energetske krize i finansijskih malverzacija gura Bangladeš ka ivici kolapsa, ostavljajući ekonomiju od 170 miliona ljudi da se bori za opstanak.
