Muškarac je navodno povezan sa ekstremno desnim grupama i već je bio pod nadzorom nakon napada na džamije u Krajstčerču. Posjedovao je i ekstremističke materijale, uključujući snimak napadača i manifest.

Vojnik, čije ime je sud zabranio da se objavi, bio je raspoređen u Vojnom kampu Linton i uhapšen je prije više od pet godina i od tada držan u kućnom pritvoru.

Godine 2020. suočio se sa 17 tačaka optužnice, uključujući četiri tačke za špijunažu i za posjedovanje nedopuštenog materijala.

Prema zakonima Novog Zelanda, špijunaža nosi maksimalnu kaznu od 14 godina vojnog zatvora.

Sud je slučaj opisao kao od “nacionalne važnosti”, a dio ročišta održan je iza zatvorenih vrata početkom ove godine.

U ponedjeljak je u Vojnom kampu Linton službeno potvrdio priznanje krivice koje je iznio u martu. Zbog sudskih naloga o zabrani objave, ovo je prvi put da je medijima dopušteno da saopšte o njegovu priznanju.

Vojnik je, takođe, priznao krivicu za zloupotrebu računara i posjedovanje zabranjenih publikacija.

Ranije je objavljeno da je optuženi od 2017. do 2019. bio uključen u krajnje desne grupe “Dominion Movement” i “Action Zealandia”.

Godine 2023. vojnik je neuspješno pokušao postići odbacivanje optužbi. Sud je takođe zabranio objavu imena strane države koja je bila uključena.

Novozelandske su vlasti 2019. saznale da jedan vojnik nastoji prebjeći. U novembru te godine sastao se sa policajcem koji se predstavljao kao strani agent i predao mu rukom pisano pismo u kojem je izložio informacije koje mogu dostaviti i crnu torbu sa vojnim materijalima, uključujući priručnik o naoružanju.

Ponudio je karte, fotografije i pristup sjedištu kopnene vojske.

U decembru 2019. predao je crvenu mapu sa telefonskim imenicima iz nekoliko vojnih kampova, uključujući “Linton”, “Burnham”, “Trentham”, Odbrambeni koledž i “Messines”.

O izricanju njegove kazne odlučivaće se narednih dana.

U izjavi koju je na sudu pročitao njegov advokat Stiv Vinter, vojnik je rekao da su mu grupe “Dominion Movement” i “Action Zealandia” pružale podršku: “Podržavali smo jedni druge. To nisu bile terorističke grupe.”

Vojnik je rekao da ga je lično šokirao masakr u džamijama 2019. te da nije podržavao napad ni ciljeve napadača, prenio je Index.

“Da sam čuo da iko zagovara takvo što, prijavio bih ih”, dodao je vojnik.

U svojoj je izjavi naveo da je krenuo dalje, izrazio je sram zbog svojih postupaka i tvrdio da prilikom počinjenja krivičnih djela nije “razmišljao jasno”.