„Moj predlog je premijer prihvatio uz sugestiju da se nađe adekvatan model i da se formuliše konkretan postupak koji bi potom Vlada definitivno usvojila i na temelju koga bi se realizovao predlog i tako porodice žrtava bile adekvatno obeštećene“, kazao je Aleksić odgovarajući na pitanje poslanika NSD-a Dejana Đurovića kojeg je interesovao status inicijative za obeštećenje žrtava logora Lora.

Aleksić je kazao da se na rješenjima intenzivno radi, a da se uskoro mogu očekivati konkretni koraci.

“Očekujem da će predloženo rješenje doprinijeti zadovoljenju pravde i ispunjavanju dugogodišnjih očekivanja javnosti. Crna Gora, kao država koja teži da bude dio razvijene demokratske zajednice, mora naći način i imati snage da kroz poseban zakonski akt i trajno poravnanje stavi tačku na, kako je rekao, tu nepravdu. Smatram, a tako sam i predložio Vladi, da to pitanje mora biti rješeno na isti način, po istom principu i u istom iznosu koji je primijenjen kada je u pitanju obeštećenje žrtava u Murini, čiji su članovi stradali od NATO bombi 1999”, rekao je Aleksić.

“Spajić prihvatio predlog”

“Koristim ovu priliku da Vas obavijestim da je moj predlog premijer Milojko Spaić prihvatio uz sugestiju da se nađe adekvatan model i formuliše konkretan postupak koji bi potom Vlada definitivno usvojila i na temelju kog bi se realizovao predlog i porodice žrtava bile adekvatno obeštećene. Takođe, koristim priliku da Vas i cjelokupnu crnogorsku javnost izvijestim da se na ovom predlogu intenzivno radi, te da očekujem da ćemo u najskorijem periodu imati i konkretna rješenja ovim povodom, nadam se na zadovoljenje pravde i u skladu sa očekivanjem cjelokupne javnosti koja decenijama čega da država i njena vlast konačno stanu u zaštitu pravde, pravednosti i humaniteta, kao temelja evropskih i opštecivilizacijskih vrijednosti”, naveo je Aleksić odgovarajući na pitanje.

Pitanje Đurovića

“Pitanje obeštećenja žrtava koncentracionog logora Lora kod Splita, nije samo administrativna stavka u budžetu, već duboko moralni ispit zrelosti ove Vlade i njenog odnosa prema sopstvenim građanima. Decenijama nakon što su utihnuli krici u splitskim kazamatima, Crna Gora se i dalje suočava sa sopstvenom savješću. Put ka istinskom društvenom pomirenju i vladavini prava neizbježno vodi preko priznavanja patnje onih koji su u vremenima zla postali žrtve, bilo direktnom torturom, bilo tragičnom „kolateralnom štetom”, naveo je Đurović.

Slučaj logora Lora, kako dodaje, predstavlja jednu od najtežih trauma za crnogorske rezerviste i njihove porodice iako se ovi stravični zločini nijesu dogodili na tlu Crne Gore, žrtve su bili njeni državljani koje je tadašnja vlast poslala u ratni vrtlog, a potom ih prepustila zaboravu, što predstavlja jedan od najsramnijih činova u novijoj istoriji Crne Gore.

“Ova država ima moralni i pravni dug da kroz direktno obeštećenje i socijalnu zaštitu prizna status žrtve svim preživjelim logorašima i porodicama ubijenih. Tim činom bi se jasno poručilo da nijedan građanin Crna Gore, bez obzira na istorijske okolnosti, ne smije biti ostavljen bez zaštite sopstvene države (na čiji poziv je tamo i otišao!) kada su mu pogažena osnovna ljudska prava.
Ovdje u vidu imamo tzv. „Nikšićko šavničku grupu” i „Barsku grupu”. Spiskovi zatočenika, pretpostavljam, služe kao osnova za svaki razgovor o obeštećenju, jer su žrtve Lore stradale od ruku onih koji su morali da poštuju Ženevske konvencije”, obraložio je Đurović.

“Rana koja krvari”

Nakon odgovora Aleksića, Đurović je rekao da se ovdje se govori o rani koja godinama krvari u biću Crne Gore. Decenijama se okretala glava od barske i nikšićko-šavničke grupe, ostavljajući i njihove porodice bez pravde i istine i obeštećenja.

“Na dočeku posmrtnih ostataka niko od zvaničnika Crne Gore nije bio na trgu u Nikšiću. Mi se zalažemo za pravni i moralni oporavak ovog društva. Obeštećenje porodica i žrtve zloglasnog logora u Lori nije stvaranje novih podjela i razdora, već istinsko pomirenje i mir u Crnoj Gori. Da bismo zatvorili knjigu podjela, moramo prvo pročitati svaku njenu stranu, kako onu najneviniju, tako i najkrvaviju ispisanu u Lori. Samo kroz istinu i pravdu za sve žrtve, bez selektivnosti, možemo izgraditi stabilnu i pravednu Crnu Goru”, istakao je Đurović.