Kako je istaknuto u mišljenju koje je potpisala direktorica ASK-a Kristina Braletić, postojeća rješenja narušavaju merit sistem i transparentnost procesa. Takođe, upozoreno je da konačna odluka u velikoj mjeri zavisi od individualne procjene rukovodilaca, a ne isključivo od unaprijed definisanih i provjerljivih kriterijuma.
Za Agenciju su posebno problematične odredbe koje kao kriterijume navode „odgovarajuće znanje“, „izvanredne rezultate u radu“ i „inovativnost i kreativnost”. Ovakvi pojmovi, kako smatraju u ASK-u, nisu dodatno razrađeni objektivnim i mjerljivim indikatorima, zbog čega se, kako tvrde, otvara prostor za različita tumačenja u praksi.
„Takva normativna rješenja mogu predstavljati osnov za selektivno postupanje i favorizovanje pojedinih zaposlenih“, upozoravaju iz ASK, uz upozorenje da mogućnost vanrednog unapređenja mimo redovnih uslova dodatno povećava rizik od arbitrarnog odlučivanja.
U mišljenju se, dalje, problematizuje i kriterijum ocjenjivanja zaposlenih. Iako se konačna ocjena formalno dobija matematičkim obračunom, u ASK-u smatraju da to ne znači i objektivnost.
„Matematička formula javlja se kao mehanizam koji daje privid objektivnosti, dok suštinski ostavlja značajan prostor za subjektivno vrednovanje učinka“, stoji u mišljenju.
Takođe, upozoravaju da individualna procjena i hijerarhijska struktura imaju dominantnu ulogu, zbog čega stvarna profesionalna zasluga, kako ističu, može ostati u drugom planu.
ASK ukazuje i na član 72 Zakona o vanjskim poslovima, koji ministru omogućava da bez javnog oglasa zaposli osobe sa posebnim međunarodnim ugledom. Ovakvo rješenje, kako tvrde, predstavlja odstupanje od načela transparentnosti, jednakog pristupa i konkurentnosti.
“Izostanak javnog konkursa drastično smanjuje broj potencijalnih kandidata, onemogućava javnu kontrolu i stvara ambijent za zaobilaženje redovnih procedura predviđenih za prijem državnih službenika”, navode iz ASK-a.
Podsjećaju da ovakav sistem nije u potpunosti usklađen sa Konvencijom Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC). Ta konvencija, kako su objasnili, zahtijeva da zapošljavanje i napredovanje u javnoj službi budu zasnovani na efikasnosti, transparentnosti i jasno ograničenom diskrecionom odlučivanju.
Oni smatraju da je neophodno precizno normativno definisanje svih ključnih uslova i kriterijuma.
“Smanjenje prostora za neograničenu diskreciju doprinijelo bi jačanju integriteta i povratilo povjerenje u profesionalni sistem napredovanja crnogorskih diplomata”, zaključuju iz ASK-a.
