Iako je prije skoro dvije godine najavio da će Skupštini predložiti Rezoluciju o stradanju Albanaca u Crnoj Gori, taj akt još nije usvojen.
Camaj najavljuje da bi se ta Rezolucija ipak uskoro mogla naći pred crnogorskim poslanicima.
“Ona će biti na dnevnom redu uskoro. Znam da su mnoge rezolucije odbijene, pokušavam da nađemo zajednički jezik pa da to bude rezolucija o svim žrtvama koji se desile i drugim narodima u Crnoj Gori. Tako bi Skupština osudila sve i da nam to na neki način bude škola kako se takvi zločini ne bi ponavljali”, kazao je Camaj u emisiji Dijagnoza Newsmax Balkans televizije.
Pojasnio je da se najviše bazira na zločine koji su se, kako je naveo, desili 1945. godine uoči i nakon oslobođenja od fašista.
“Pretežno se ide sa pričom da su na nas udarili samo četnici, 1945. na Albance nisu udarili četnici, već partizani. Tada je stradalo na hiljade Albanaca”, naveo je Camaj.
Kazao je da najviše stradalih Albanaca koji su regrutovani za partizansku vojsku bilo prilikom marša za Trst. Prema navodima dijela istoričara samo u Baru je tom prilikom stradalo više od hiljadu Albanaca.
“To se desilo od onih koji su ih trebali štititi, koji se danas diče time, da su bili dobri prijateli sa Albancima, a toliko žrtava niko nikada nije napravio. Pokušavala se nametnuti priča da su stradali samo od četnika. Bilo je i takvih slučajeva tokom rata, ali ne u ovom obimu”, naveo je Camaj.
Rezolucija o Jasenovcu bila greška
Osvrćući se na Rezoluciju o genocidu Jasenovcu koju je Skupština Crne Gore usvojila a nakon koje su zaoštreni odnosi sa Hrvatskom, Camaj kaže da je ta odluka bila pogrešna, ali vjeruje da će se nesuglasice sa Zagrebom riješiti.
“Ako tu rezoluciju nije usvojila Srbija, mislim da nije bila potrebna ni nama, ali znajući situaciju, nekako i mi koji smo se suzdržali i nismo podržali, jednostavno ne može to biti razlog da mi nastavljamo zajedno da pokušamo da rešimo mnogo značajnija pitanja. Bitni su nam dobri odnosi sa svima u regionu”, naveo je Camaj.
“Manjine za vrijeme DPS bile dekor”
Odgovarajući na kritike da su stranke manjinskih naroda u vladajućoj koaliciji sa onima koji im ne misle dobro, Camaj tvrdi da je prethodna vlast raspirivala podjele, koje su danas, ocjenjuje, mnogo manje.
“Ovo je prvi put da su manjine partneri, a ne dekor, ne ukras, kao što je bilo za vrijeme vladavine Mila Đukanovića. Imali smo Albance, Bošnjake i Hrvate u toj vlasti. Šta je učinjeno? Neki minimum od garancija Ustava. Koliko ljudi iz manjina je tada bilo na funkcijama? Ni sada ih nema dovoljno ali se trudimo da uvedemo kadrovska na partijska zapošljavanja”, naveo je Camaj.
Poručio je i da vjeruje kako će doći do dijaloga sa opozicijom i da će izabrati nedostajeći sudije Ustavnog suda i izglasati izmjene Ustava, što je jedan od uslova u pregovorima sa Evropskom unijom.
