U Nacrtu izvještaja Evropske komisije pohvaljen je izuzetan napredak Crne Gore, naročito u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i reforme javne uprave. U susret 4. novembru, kada se očekuje objavljivanje izvještaja Evropske komisije, otvoreno je i pitanje preostalih obaveza koje naša država mora da ispuni na putu ka EU.

Među najzahtjevnijim oblastima svakako je poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu. Njegovo zatvaranje neće značiti i kraj obaveza, jer će Crna Gora za ispunjavanje pojedinih ekoloških standarda imati tranzicione periode koji se protežu do 2030, 2045. i 2050. godine.

Nakon što je Evropskoj komisiji dostavila sve pregovaračke pozicije, Crna Gora očekuje da do kraja godine zatvori preostala pregovaračka poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da su institucije ispunile veliki dio obaveza, ali da predstoji još mnogo posla.

“Sljedeći koraci su organizovanje međuvladinih konferencija do kraja godine, prikupljanje saglasnosti država članica kako bi poglavlja mogla biti zatvorena. Na kraju krajeva, ostaje nam da već sada radimo i na nacrtu ugovora o pristupanju, za koji vjerujemo da će biti potpisan tokom 2027. godine“, kazala je Gorčević.

Među najzahtjevnijim oblastima je upravo poglavlje 27, za koje će Crna Gora dobiti tranzicione periode, odnosno dodatno vrijeme za ispunjavanje preuzetih obaveza.

Do zatvaranja tog poglavlja Crnu Goru dijeli zeleno svjetlo država članica, ali će rokovi za ispunjavanje ekoloških standarda nastaviti da teku i nakon toga. Rješavanje problema u oblasti upravljanja otpadom, prečišćavanja otpadnih voda i kvaliteta vazduha zahtijevaće godine rada.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić pojasnio je da će Crna Gora za pojedine obaveze imati rokove koji se protežu i do polovine ovog vijeka.

“Imamo, recimo, tranzicioni period do 2030. godine, u kojem treba da riješimo pitanje svih divljih deponija koje su u Crnoj Gori još uvijek prisutne. Zatim, do 2045. godine imamo rok za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, dok do 2050. treba da postignemo apsolutnu neutralnost u pogledu zagađenja vazduha“, kazao je Ćulafić.

Da će upravo upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i zaštita prirode predstavljati najveće izazove, upozoravaju i predstavnici civilnog sektora.

Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) ističe da su to oblasti u kojima će biti najteže pokazati konkretne rezultate, odnosno dokazati da se usvojena zakonska rješenja zaista primjenjuju u praksi.

“Uvijek su do sada bile najkomplikovanije podoblasti u okviru poglavlja upravo upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i zaštita prirode. Tu nas očekuju najveći izazovi, jer će zapravo biti jako teško pokazati da ovo što imamo na papiru možemo zaista da implementiramo“, kazala je Medenica.

Da Evropska unija očekuje konkretne rezultate na terenu, a ne samo usklađivanje zakonodavstva, poručuju i iz Evropskog parlamenta.

Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta Tomas Vajc ocijenio je da je Crna Gora uspostavila zakonodavni okvir, ali da je pred njom još mnogo posla, posebno kada je riječ o izgradnji infrastrukture za prečišćavanje otpadnih voda, sanaciji deponija i energetskoj tranziciji.

“Kada je riječ o prečišćavanju otpadnih voda, biće potrebno vrijeme za izgradnju postrojenja i sanaciju svih deponija, kao i za organizovanje prelaska sa uglja na obnovljive izvore energije. Ipak, vaša Vlada je pokazala jasnu političku volju tako što je polovinu teritorije države opredijelila za zaštitu u okviru mreže Natura 2000. Zakonodavni okvir imamo. Predstoji mnogo posla na terenu, ali isto je i u državama članicama. Ovo je kontinuiran proces koji se ne završava zatvaranjem poglavlja“, kazao je Vajc.

S druge strane, ministar Ćulafić smatra da Crna Gora nije stajala u mjestu i da je u prethodnom periodu ostvarila značajne rezultate u unapređenju stanja životne sredine. Zbog toga očekuje da će države članice EU prepoznati dosadašnji napredak i dati podršku zatvaranju poglavlja.

Kao jedan od pokazatelja napretka naveo je zatvaranje više od 100 divljih deponija, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 10 opština, ulaganja u energetsku efikasnost, kao i aktivnosti na rješavanju ekoloških problema u ulcinjskoj Solani i slučaju crvenog mulja.

“Mislim da je vrlo važna činjenica da smo zatvorili preko 100 divljih deponija, da gradimo postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u 10 opština, da smo iz Eko-fonda izdvojili gotovo 10 miliona eura za projekte iz oblasti energetske efikasnosti, da smo formirali upravljača u ulcinjskoj Solani, da rješavamo pitanje crvenog mulja i tako dalje“, kazao je Ćulafić.

Pred Crnom Gorom je i otvaranje četiri regionalna centra za upravljanje otpadom, što će predstavljati jedan od važnih koraka u uspostavljanju efikasnijeg sistema tretmana i odlaganja otpada.

Za ispunjavanje svih preuzetih obaveza biće potrebne godine rada, značajna finansijska ulaganja i dosljedna primjena usvojenih propisa. Ministar Ćulafić smatra da Crna Gora ima dovoljno administrativnih i ljudskih kapaciteta da odgovori tim izazovima.

Zatvaranje poglavlja 27 tako neće označiti završetak posla, već početak dugoročnog procesa u kojem će se mjeriti stvarni rezultati u zaštiti životne sredine i usklađivanju sa evropskim standardima.