Dok se u javnosti svakodnevno zaklinju u transparentnost i borbu protiv lažnih diploma, a političke poene stiču iznoseći podatke o petocifrenom broju sumnjivih obrazovnih isprava, prebacujući odgovornost za to na vlast prije 2020. godine ili na vlast u periodu nakon toga (zavisno od toga u kojim klupama u parlamentu sjede), i jedni i drugi su pali na ovom ispitu.

Na poziv poslanika Ivana Vukovića iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) i njegovog kolege iz vladajućeg pokreta Evropa sad (PES) Uglješe Uroševića da njihove kolege u Skupštini Crne Gore i drugi javni funkcioneri objave svoje diplome – za tri mjeseca odazvala su se još šestorica poslanika.

Pored Vukovića i Uroševića, svoje kvalifikacije su prvo objavili poslanici Albanske alijanse Ilir Čapuni i SD-a Boris Mugoša. Nakon njih, prema informacijama od inicijatora inicijative, to su učinili i Dragana Vučević (PES), Vladimir Bakrač (PES), Branislav Nenezić (SD) i Nikola Zirojević (SD).

Tema falsifikovanih diploma, uz skoro 200 krivičnih prijava koje je u posljednje tri godine podnijelo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i procjene o preko 20.000 sumnjivih obrazovnih isprava u javnom sektoru, do prije tri mjeseca bila je česta u Skupštini Crne Gore. Nakon pomenute inicijative dvojice poslanika, u državnom parlamentu je zavladala tišina na ovu temu.

Ovaj podatak otvara pitanje zašto je najviši zakonodavni dom ignorisao inicijativu, odnosno zašto je 73 poslanika „zaboravilo“ da dokaže svoj akademski legitimitet i demonstrira transparentnost makar u dijelu javnih obrazovnih isprava, ali i odgovornost prema građanima, piše Dan.

Pored nevladinog sektora, koji je pozdravio inicijativu, ali i iznio sumnju da će svi poslanici objaviti svoje diplome, sličnog mišljenja su tada bili i u DPS-u.

Poslanik te partije Mihailo Anđušić tada je ocijenio da je to slična situacija kao sa otvorenim listama.

“Da hoće, već juče smo mogli da imamo pozitivan odgovor svih poslaničkih klubova. To vam je slična situacija kao s otvorenim listama. Kad pitate poslanike da li su „za“, svi jesu, a kad dođe momenat da to izglasamo, vidjeli ste da niko iz većine nije bio kadar da to uradi”, kazao je Anđušić medijima.

Do danas nije poznato da li su on i njegove ostale kolege iz DPS-a objavili svoje diplome.

Boris Mugoša je 24. aprila, kada je objavio svoje diplome na društvenoj mreži, poručio da očekuje da to urade i članovi Vlade, direktori državnih preduzeća i drugi javni funkcioneri koji obavljaju važne državne funkcije.

Iz Alternative Crna Gora tada su saopštili da predstavnici zakonodavne vlasti treba da „pokažu arsenal kojim raspolažu, građani moraju da vide taj arsenal“.

“Na osnovu nekih informacija kojima raspolažemo, moguće da će biti nekih malo spornih, ali to je očekivano”, rekao je Vesko Pejak, koordinator Alternative.

Iako su tada očekivali, u najmanju ruku, sporost, iz Alternative tri mjeseca kasnije pitaju šta se desilo sa objavama diploma i zašto se stalo na ispravama nekoliko poslanika.

“Šta je sa ostalima? Ako je cilj zaista borba protiv lažnih diploma, onda nije dovoljno da nekoliko ljudi pokaže svoje. Potrebno je da javni funkcioneri, direktori, pomoćnici direktora, državni sekretari, rukovodioci ustanova i preduzeća, kao i nosioci najodgovornijih funkcija u javnom sektoru, učine isto. Ako je inicijativa, uz odaziv nekoliko poslanika, bila samo jednokratni politički performans, onda nijesmo uradili ništa. Vrijeme je da se prestane sa simbolikom i da počne sistemska provjera svih diploma u javnom sektoru. Pošteni ljudi nemaju čega da se plaše. Naprotiv – upravo oni imaju najviše razloga da to traže”, kazao je juče Pejak.

Inače, svoje diplome je objavio rukovodeći kadar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (generalni sekretari i direktori direktorata), na čelu sa ministarkom Anđelom Jakšić Stojanović.

“Ovo nije političko pitanje, već pitanje opstanka institucija”

Koordinator Alternative je istakao da lažna diploma nije samo papir.

“Ona znači da je neko ukrao radno mjesto čovjeku koji je godinama učio, polagao ispite i pošteno stekao svoje zvanje i znanje. To je krađa prilike, krađa budućnosti i krađa povjerenja građana u državu”, ukazao je Pejak.

Kako je dodao, kada osoba sa lažnom diplomom postane ljekar, inženjer, profesor, inspektor ili državni službenik, posledice mogu biti katastrofalne.

“Takvi ljudi donose odluke koje utiču na zdravlje, bezbjednost, ekonomiju i živote svih nas. Jedna lažna diploma može proizvesti hiljade pogrešnih odluka. Zato borba protiv lažnih diploma nije političko pitanje; to je pitanje opstanka institucija. Država u kojoj se diploma može kupiti, a znanje zaobići, osuđena je na prosječnost, korupciju i nepravdu”, naglasio je Pejak.