Kako se navodi u saopštenju CGO, koje potpisuje asistentkinja na projektima Milica Borozan, tokom dva i po mandata Filip Vujanović dodijelio je 110 odlikovanja, u jednom mandatu Milo Đukanović 48, dok je predsjednik Jakov Milatović u dosadašnjem mandatu dodijelio 42.

“Ključni problem nije u tome kome su državna odlikovanja dodjeljivana niti koliko ih je dodijeljeno, već u činjenici da postupak njihove dodjele nije dovoljno normativno uređen. Iako predsjednik države ovo ovlašćenje ostvaruje u skladu sa Zakonom o državnim odlikovanjima i priznanjima, važeći propisi ne definišu ko može predlagati kandidate, prema kojim kriterijumima se procjenjuju njihove zasluge niti obavezuju predsjednika da obrazloži svoje odluke”, dodaju u CGO.

Kako kažu, analiza identifikuje tri ključna nedostatka sistema: ne postoje jasno propisani kriterijumi za ocjenu zasluga kandidata, nije uređen postupak njihovog predlaganja, a predsjednik države nije obavezan da obrazloži odluke o dodjeli odlikovanja.

“Uz to, iako postoji službena evidencija odlikovanih, ona nije javno dostupna u vidu jedinstvene elektronske baze podataka. Takav normativni okvir ima za posljedicu da građani nemaju mogućnost da provjere da li su državna odlikovanja dodijeljena isključivo na osnovu zasluga, jer postupak nije zasnovan na jasno propisanim kriterijumima, već u značajnoj mjeri zavisi od diskrecione procjene predsjednika države. Analiza istovremeno pokazuje da su se obrasci dodjele odlikovanja kroz mandate trojice predsjednika mijenjali, ali da su ključni normativni nedostaci ostali isti, što potvrđuje da je riječ o sistemskom, a ne personalnom problemu”, napominju u toj organizaciji.

Ističu da CGO ne dovodi u pitanje ustavno ovlašćenje predsjednika države da dodjeljuje državna odlikovanja.

“Međutim, ovlašćenje takvog značaja mora biti praćeno pravilima koja jačaju transparentnost i povjerenje javnosti. Najviša državna priznanja nijesu samo izraz zahvalnosti, već i poruka o vrijednostima koje država želi da afirmiše. Zato ovaj institut ne može počivati isključivo na povjerenju u predsjedničku procjenu, već na pravilima koja omogućavaju javnosti da razumije i provjeri način donošenja odluka”, ukazuju u toj NVO.

Dodaju da posebnu vrijednost analize predstavljaju preporuke koje jasno razlikuju mjere koje je moguće sprovesti odmah, kroz promjenu postojeće prakse, od onih koje zahtijevaju izmjene Zakona o državnim odlikovanjima i priznanjima radi trajnog unapređenja transparentnosti i odgovornosti u dodjeli državnih odlikovanja.

“CGO preporučuje da Kabinet predsjednika uvede praksu objavljivanja obrazloženja svake odluke o dodjeli državnog odlikovanja, kao i da obrazuje savjetodavno tijelo koje bi razmatralo prijedloge kandidata prije donošenja konačne odluke. Takve mjere se mogu uvesti odmah, bez izmjena zakona, i predstavljale bi važan korak ka većoj transparentnosti ovog instituta. Na taj način javnost bi prvi put imala formalno obrazložene predsjedničke odluke, umjesto da razloge dodjele saznaje isključivo iz pratećih saopštenja Kabineta predsjednika”, navode.

Kao sistemsko rješenje, CGO predlaže izmjene Zakona o državnim odlikovanjima i priznanjima kojima bi se preciznije uredili kriterijumi za dodjelu odlikovanja, postupak predlaganja kandidata i uspostavila javno dostupna elektronska evidencija svih dodijeljenih državnih odlikovanja uz obrazloženje svake odluke o dodjeli.

“Time bi građani prvi put imali mogućnost da na jednostavan način provjere kome su dodijeljena najviša državna priznanja i na osnovu kojih zasluga. CGO očekuje da predsjednik Crne Gore, Kabinet predsjednika, Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde ozbiljno razmotre ove preporuke kako bi institut državnih odlikovanja bio uređen na transparentniji i odgovorniji način, u skladu sa njegovim simboličkim značajem”, zaključuju u CGO.

Publikacija sadrži i prvi objedinjeni pregled svih 200 dobitnika državnih odlikovanja u Crnoj Gori u periodu 2006–2026.