,,Smatramo krajnje problematičnim da se psiholozima koji su završili akreditovane i zakonski priznate studijske programe, a koji su kao takvi upisani i vođeni u zvaničnim registrima države, danas retroaktivno osporava mogućnost da u punom kapacitetu obavljaju djelatnost za koju su se obrazovali. Takva praksa direktno narušava pravnu sigurnost, urušava povjerenje u obrazovni i institucionalni sistem i stvara opasan presedan u kojem se odgovornost države prelama preko leđa mladih ljudi”, poručuju iz Foruma mladih URE.

Istakli su da posebno zabrinjava činjenica da se ovakve odluke donose u trenutku ozbiljne i višeslojne krize mentalnog zdravlja u Crnoj Gori.

,,Posljednjih godina svjedočimo tragičnim događajima, porastu stope suicida, vršnjačkog i porodičnog nasilja, kao i sve izraženijim oblicima socijalne isključenosti, anksioznosti i depresije. Ovi negativni društveni trendovi nijesu izolovani već su dio šire regionalne i globalne stvarnosti – ali to ne oslobađa državu odgovornosti da reaguje sistemski, preventivno i odgovorno”, naglasili su.

Iz Foruma mladih URE ističu da u takvom društvenom kontekstu, politika koja dovodi do smanjenja broja aktivnih psihologa, posebno onih koji su već prošli formalni obrazovni proces, nije samo administrativno pogrešna, već duboko društveno neodgovorna.

“Crnoj Gori je danas potreban veći, a ne manji broj stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, kako u obrazovnom sistemu, tako i u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i zajednici u cjelini”, ocjenjuju.

Naznačili su da je ovo pitanje suštinski političko, jer se tiče javnog interesa, društvene stabilnosti i strateškog odnosa države prema znanju, mladima i mentalnom zdravlju.

Zaključuju da institucionalna neusklađenost i prebacivanje odgovornosti ne smiju se rješavati preko leđa studenata privatnih univerziteta, niti se profesionalni status ljudi smije koristiti kao poligon za političke sporove.