Naglašava, ipak, da smo u najzahtjevnijoj fazi i da nema prostora za usporavanje ako želimo u EU.

“Zatvaranje pregovaračkih poglavlja predstavlja političku i tehničku potvrdu da evropski put Crne Gore ima kontinuitet i da reforme daju rezultate. To govori i o činjenici da države članice EU prepoznaju napredak koji ostvarujemo, budući da je za svako poglavlje potreban opšti konsenzus. U tehničkom smislu, to znači da se dinamika našeg puta ka EU odvija u skladu sa planom i da smo u oblastima koje obuhvataju ta poglavlja dostigli stepen usklađenosti koji omogućava njihovo privremeno zatvaranje. U širem smislu, to je poruka građanima, privredi i institucijama da proces evropske integracije donosi konkretne rezultate. Dodatno, ovim korakom učvršćujemo povjerenje između Crne Gore i institucija EU, pokazujući da naša država ima kapacitet da uvodi evropske standarde i da bude kredibilna buduća članica”, kazala je Gorčević za „Dan“.

Važno je, kako je dodala, naglasiti da zatvaranje pregovaračkih poglavlja nije samo administrativni ili diplomatski uspjeh, već korak koji donosi konkretne koristi građanima.

“Kada je riječ o poglavlju 2, ono znači viši nivo zaštite radnih prava, sigurnost da se propisi dosljedno primjenjuju i bolju zaštitu socijalnih prava. Istovremeno, građanima će biti omogućene veće mogućnosti za rad i profesionalni razvoj širom EU, uz očuvanje njihovih penzijskih i drugih socijalnih prava. Poglavlje 28 direktno se tiče kvaliteta života svakog građanina, kroz snažniju zaštitu potrošača, veću sigurnost proizvoda na tržištu i više standarde u oblasti javnog zdravlja. To su promjene koje građani mogu da osjete u svakodnevnom životu, kroz kvalitetnije usluge, veću zaštitu svojih prava i sigurnije okruženje za život i rad”, objašnjava ministarka.

Kako je istakla, dok se približavamo Uniji, paralelno se otvaraju pitanja koja dolaze nakon članstva. Jedno od njih odnosi se na tranzicione periode koje pojedine države članice mogu primjenjivati kada je riječ o pristupu njihovom tržištu rada za građane Crne Gore.

“Riječ je o mehanizmu koji postoji u procesu proširenja i koji je ranije primjenjivan i na druge države koje su pristupale EU. Važno je da takve periode ne posmatramo isključivo kao ograničenje, već i kao razvojnu priliku za Crnu Goru. Oni nam ostavljaju dodatni prostor da nastavimo sa reformama, jačanjem ekonomije, povećanjem životnog standarda i otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta. Naš cilj nije samo da postanemo članica EU, već da do trenutka punog otvaranja evropskog tržišta rada stvorimo uslove zbog kojih će građani svoju budućnost vidjeti upravo u Crnoj Gori. Najbolja politika zadržavanja ljudi jeste stvaranje države u kojoj se kvalitetno živi, radi i napreduje”, naglašava Gorčević.

Kada je riječ o daljim obavezama koje nas očekuju u narednim mjesecima, podsjeća da nas očekuje zahtjevan period u kojem bi trebalo da se zaokruži posao na kojem se intenzivno radi godinama. Napominje da se gotovo sva pregovaračka poglavlja nalaze na veoma visokom stepenu ispunjenosti završnih mjerila, u mnogim slučajevima i preko 90 odsto.

“To znači da se više ne nalazimo u fazi postavljanja reformskih temelja, već u fazi finalizacije obaveza i potvrđivanja rezultata koje smo ostvarili. U narednim mjesecima fokus će biti na završnim koracima – usvajanju preostalih zakonskih rješenja, ispunjavanju preuzetih obaveza i, što je posebno važno, demonstriranju rezultata u praksi. EU ne ocjenjuje samo da li je određeni zakon usvojen, već i da li se on primjenjuje, da li institucije funkcionišu efikasno i kakav efekat reforme imaju na građane”, ističe Gorčević.

Kako je podvukla, vladavina prava ostaje posebno važan segment, koji uključuje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i jačanje institucionalnih kapaciteta. Upravo u tim oblastima mjeri se ukupna spremnost države za članstvo.

“Danas više ne govorimo o velikim sistemskim zaostacima, već o završnim koracima koje je potrebno realizovati kako bi se pregovarački proces uspješno priveo kraju. Zato vjerujem da imamo sve preduslove da zadržimo reformski tempo i da do kraja godine ostvarimo cilj privremenog zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja. Pristupanje EU nije posao jedne institucije, niti samo Vlade. To je zajednički projekat države koji zahtijeva punu posvećenost svih aktera – izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, ali i civilnog društva, stručne javnosti i svih koji žele da Crna Gora postane članica EU”, kazala je Gorčević.

A na tom putu, kako ocjenjuje najveći izazov biće održavanje reformskog tempa, jer je Crna Gora u fazi kada nema prostora za usporavanje.

“Nakon godina stagnacije, otvorila se realna prilika da postanemo naredna članica EU i na nama je da tu priliku iskoristimo. To podrazumijeva punu posvećenost svih institucija, odgovorno izvršavanje obaveza i poštovanje rokova. Najveći dio posla već je urađen, ali završnica svakog zahtjevnog procesa uvijek je i najosjetljivija. Upravo zato je važno da zadržimo fokus, koordinaciju i odlučnost do samog kraja. Politička stabilnost svakako ostaje važan preduslov uspjeha, posebno imajući u vidu da evropska agenda podrazumijeva donošenje odluka koje često zahtijevaju širok politički konsenzus. Međutim, vjerujem da postoji dovoljno političke zrelosti i odgovornosti da se strateški cilj ne dovodi u pitanje dnevnopolitičkim razlikama. Najvažnije je da ostanemo fokusirani na rezultate. Veliku odgovornost imamo i prema građanima jer svaka reforma koju sprovodimo doprinosi snažnijim institucijama, boljoj pravnoj sigurnosti, većem kvalitetu života i ukupnom razvoju Crne Gore. Zato vjerujem da imamo kapacitet da uspješno odgovorimo na izazove koji su pred nama i da ovu istorijsku priliku pretvorimo u uspješan završetak pregovaračkog procesa”, naglasila je Gorčević.

Još jedna međuvladina konferencija prije ljetnje pauze

Prije ljetnje pauze, očekuje Gorčević, trebalo bi da se održi još jedna međuvladina konferencija. Formalno zakazivanje je u nadležnosti države koja predsjedava Savjetu EU, uz saglasnost svih država članica.

“Termin ne zavisi od Crne Gore. Međutim, ono što zavisi od nas jeste da budemo spremni. Upravo zato paralelno radimo na ispunjavanju svih preostalih obaveza i pripremi novih poglavlja za zatvaranje. Naš fokus nije na datumima konferencija, već na rezultatima koji će omogućiti da svaka naredna Međuvladina konferencija bude prilika za novi korak naprijed u pregovorima. Vjerujem da ćemo do kraja godine imati intenzivnu pregovaračku dinamiku i da ćemo nastaviti sa zatvaranjem poglavlja planiranom brzinom. Nakon godina zastoja, danas više ne govorimo o tome da li Crna Gora može postati članica EU, već koliko brzo možemo završiti pregovarački proces. To je velika promjena i odgovornost koju moramo iskoristiti na najbolji mogući način”, istakla je Gorčević.

Zbog kašnjenja ostajemo bez miliona iz Plana rasta

Ustavne izmjene do kraja juna bile su obaveza iz reformske agende, ali već je jasno da ona u tom roku neće biti ispunjena. Gorčević kaže da produženje roka nije opcija, te da je Crna Gora definitivno ostala bez 4,6 miliona eura iz Plana rasta.

“Vlada je u potpunosti svjesna značaja ove obaveze, prije svega zbog zatvaranja poglavlja 23 i Plana rasta, ali i zbog ukupnog kredibiliteta Crne Gore u procesu evropske integracije. Međutim, parlamentarne procedure za izmjenu Ustava jasno su definisane i podrazumijevaju više koraka koji zahtijevaju vrijeme. Zbog toga je jasno da se taj proces ne može okončati do isteka roka, pa će sredstva vezana za ovu reformsku obavezu, nažalost, biti izgubljena. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da se evropske reforme ne bi smjele koristiti kao predmet političkih uslovljavanja. Evropska agenda je zajednički interes države i očekujem da svi politički akteri pokažu odgovornost kada su u pitanju reforme od kojih direktnu korist imaju građani Crne Gore”, kazala je Gorčević.