On je, u izjavi za HRT, kazao da Hrvatska ne blokira evropski put Crne Gore, ali da od Podgorice očekuje konkretne rezultate.

“Ne možete vi sada ući u EU, a ignorisati zemlju članicu koja je prvi susjed i članica EU. Kako ćemo gledati na budućnost EU, ako zemlja koja je kandidatkinja ignoriše prvog susjeda i ne želi zapravo riješiti ta pitanja”, rekao je Grlić Radman.

On je podsjetio da je Hrvatska do sada dala saglasnost za zatvaranje 18 pregovaračkih poglavlja sa Crnom Gorom.

Prema njegovim riječima, nije riječ isključivo o bilateralnim sporovima, kako se to pokušava predstaviti u javnosti, već o pitanjima vladavine prava i evropskih vrijednosti.

Grlić Radman je među otvorenim pitanjima naveo povraćaj imovine oduzete Hrvatima u Crnoj Gori, obeštećenje bivših logoraša, rasvjetljavanje sudbine nestalih tokom rata u Hrvatskoj, kao i naziv bazena u Kotoru.

On je rekao da je o tim pitanjima razgovarao i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kao i sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos.

“Mi nijesmo adresa, tu smo apsolutno i čekamo da se nešto isporuči Hrvatskoj”, naveo je Grlić Radman.

On je, osvrćući se na izjave o zahtjevu Zagreba za povraćaj vojne imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara rekao da se o pitanju vojne imovine govori godinama i da je ono definisano Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine, koji je stupio na snagu 2004.

“Zapravo sam ilustrovao činjenicu o postojanju te imovine, koju su stručnjaci procijenili. Postoji dokumentacija, interaktivne mape. Ali nijesam govorio o toj temi na način da je to negdje bilo na stolu ili traženo”, rekao je Grlić Radman.

Kako je kazao, pitanje vojne imovine pomenuo je u kontekstu školskog broda „Jadran“, koji je, kako je kazao, samo jedan mali dio imovine obuhvaćene sukcesijom.

Prema njegovim riječima, potrebno je razlikovati sukcesiju vojne imovine od pitanja vojne imovine koja se koristi u civilne svrhe.

“Mislim da je to bio i nesporazum, odnosno očigledno se pogrešno prati među crnogorskim političarima. Trebalo bi zaviriti u arhive. Nijesmo mi opterećivali nekim novim temama, to su teme koje su poznate”, kazao je Grlić Radman.

On je podsjetio da su hrvatska i crnogorska delegacija o sukcesiji vojne imovine razgovarale posljednji put 2018. godine, kao i da će dvije države za dva dana imati zajedničku komisiju posvećenu školskom brodu „Jadran“ i pitanju sukcesije vojne imovine.

Grlić Radman je ocijenio da bi trebalo utvrditi gdje su završila vojna plovila i novac od njihove prodaje, navodeći da postoje saznanja da su neka plovila koja su ostala u Crnoj Gori prodata, predata u staro željezo ili poklonjena.

“Imamo i o tome informacije i saznanja. Ali ovdje prije svega govorimo o vrijednosnim pitanjima koja se moraju riješiti”, rekao je Grlić Radman.

Govoreći o zahtjevu za promjenu imena gradskog bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Gopčevića, Grlić Radman je kazao da je i to pitanje važno za Zagreb.

Gopčević je, kako je kazao Grlić Radman, zloglasni čuvar logora u Morinju, u kojem su hrvatski zarobljenici bili izloženi maltretiranju i mučenju.

“To su vrjednosna pitanja o kojima sam razgovarao i sa povjerenicom Martom Kos i sa crnogorskim kolegama sa kojima imam dobru saradnju”, kazao je Grlić Radman.

On je poručio da Crna Gora, ukoliko ispunjava obaveze iz pregovaračkih poglavlja, mora pokazati napredak i u oblasti dobrosusjedskih odnosa, kao jednom od načela EU.

Grlić Radman smatra da tokom proteklih decenija nije ostvaren dovoljan pomak u rješavanju pitanja koja Hrvatska smatra važnim.

“Mi ovih 20 godina crnogorske nezavisnosti, i 34 godine koliko je bila u sastavu SRJ i Srbija i Crna Gora, nijesmo vidjeli nikakav pomak”, kazao je Grlić Radman.

On je podsjetio da je Hrvatska podržala obnovu nezavisnosti Crne Gore i njeno pristupanje NATO-u, kao i da je pružala stručnu pomoć u procesu evropskih integracija.

“Nas niko nije zavadio, već odavno smo u fazi odličnih odnosa, ali se neke stvari moraju riješiti prema Hrvatskoj”, zaključio je Grlić Radman.