Iste informacije juče su stigle iz diplomatskih izvora te zemlje.

“Riječ je o procjenama koje su stručnjaci radili na temelju dokumentacije o vojnoj imovini bivše države, uključujući plovila koja su otuđena iz Hrvatske”, objavila je Hrvatska informativno-novinska agencija (Hina).

Oni su naveli kako su neki crnogorski političari poput ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića bili „šokirani iznosom koji je iznio Grlić Radman“, te naveli da službeni zahtjev ili dokument o dugu od 2,7 milijardi dolara nikada nije formalno stigao u Podgoricu.

Grlić Radman je u intervjuu za HRT ocijenio kako je „očigledno došlo do nesporazuma“ i da crnogorski političari pogrešno tumače njegove izjave. No, poručio im je i da bi trebalo da zavire u arhive, jer, kako tvrdi, nije riječ o novim temama niti o dodatnom opterećivanju odnosa dvije države. Podsjetio je i da su hrvatska i crnogorska delegacija o vojnoj sukcesiji razgovarale još 2018. godine

“Nije riječ o novom pitanju ili zahtjevu”, rekao je hrvatski diplomatski izvor, dodavši da takav ,,narativ guraju Beograd i njegovi medijski i drugi krugovi u Crnoj Gori“.

Kako su dodali, o tome se i prije razgovaralo sa crnogorskom stranom i postojećim vlastima, a školski brod „Jadran“ je „najpoznatiji i najvidljiviji dio puno šireg pitanja“.

“Hrvatska nije ispostavila Crnoj Gori zahtjev za 2,7 milijardi američkih dolara. Ministar je tim podatkom želio pokazati koliki je bio ukupni opseg i vrijednost imovine koja je završila u Crnoj Gori”, naveo je izvor Hine.

Hrvatski mediji su podsjetili kako su, osim vojne imovine, među otvorenim pitanjima i vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, odšteta hrvatskim zatočenicima u nekadašnjem logoru Morinj i povrat imovine.

Citirajući Pobjedu, naveli su da je za danas u Zagrebu zakazan prvi sastanak crnogorske i hrvatske komisije upravo za rješavanje pitanja školskog broda „Jadran“. Precizirali su da će crnogorsku delegaciju predvoditi ministar Krapović, koji je uoči sastanka poručio je da je njegovo „uvjerenje da Crna

Gora u svom posjedu drži ‘Jadran’ legalno i legitimno i da se potpuno legalno i legitimno crnogorska zastava vijori na njegovu jarbolu“, te da „za takav stav postoji uporište i postoje argumenti“.

Dan ranije, hrvatski šef diplomatije i delegacije koja će danas pregovarati sa crnogorskim kolegama, Gordan Grlić Radman gostovao je na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT). U podužem intervjuu koji je bio svojevrsna najava današnjeg sastanka komisija dvije zemlje u bilateralnim pregovorima, znatno je ublažio izjavu koju je prije sedam dana dao tokom boravka u Crnoj Gori. Podsjećamo, on je tada poručio kako Zagreb, osim školskog broda „Jadran“, potražuje i drugu vojnu imovinu bivše SFRJ vrijednu više od 2,7 milijardi dolara. Sada je, pak, tvrdio da je tim iznosom samo ilustrovao vrijednost vojne imovine, a ne iznio novi zahtjev prema Podgorici.

U intervjuu je, odgovarajući na reakcije predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ministra Krapovića, pojasnio da je govorio o pitanju koje je odavno poznato i uređeno međunarodnim sporazumom o sukcesiji.

“Govorio sam o vojnoj imovini o kojoj se govori već godinama, ali zapravo sam ilustrovao činjenicu o postojanju te imovine koju su stručnjaci procijenili. Postoji dokumentacija, interaktivne mape. Ali nijesam govorio o toj temi na način da je to negdje bilo na stolu ili traženo”, izjavio je Grlić Radman za HRT.

Prvi put se javno čulo i s njegove strane da je pitanje sukcesije uređeno još sporazumom iz 2001. godine, koji je stupio na snagu 2004, kada su interesi Crne Gore bili definisani zajedno sa onim Srbije, čime je potvrdio pisanje Pobjede. Takođe je naveo da je školski brod „Jadran“, u stvari, simboličan primjer šireg problema vojne imovine.

Ovakvo objašnjenje znatno se razlikuje od poruke koju je Grlić Radman uputio 1. oktobra, tokom posjete Crnoj Gori i obilježavanja godišnjice otvaranja nekadašnjeg logora Morinj.

Tada je, govoreći o vojnoj imovini, ustvrdio da Hrvatska raspolaže dokumentacijom o brodovima, podmornicama i drugim vojnim sredstvima koja su tokom raspada Jugoslavije završila u Crnoj Gori.

“A gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana”, kazao je tada hrvatski ministar, navodeći da Zagreb posjeduje interaktivne mape i dokumentaciju o kretanju vojne imovine.

Pozivajući se na podatke hrvatske strane, tvrdio je da je 31. maja 1990. godine u Hrvatskoj bilo oko 207 vojnih plovila, a u Crnoj Gori tridesetak, dok je godinu kasnije taj odnos bio obrnut.

Govorio je i o plovilima koja su, prema njegovim riječima, nestala tokom noći, podmornici koja je završila u drugoj državi i vojnoj bolnici, zaključujući da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.

Da je njegova izjava protumačena kao konkretan zahtjev prema Crnoj Gori, pokazuje i činjenica da je sama Hina tada izvijestila u naslovu da Hrvatska od Crne Gore traži imovinu vrijednu 2,7 milijardi dolara. Istu formulaciju prenio je i hrvatski javni servis HRT. Međutim, nakon reakcija crnogorskih zvaničnika koji su poručili da nikakav zahtjev te vrijednosti nije zvanično dostavljen Podgorici, iz Zagreba sada stiže drugačije tumačenje.

Nakon svega, Grlić Radman je u intervjuu za HRT sada ocijenio kako je „očigledno došlo do nesporazuma“ i da crnogorski političari pogrešno tumače njegove izjave. No, poručio im je i da bi trebalo da zavire u arhive, jer, kako tvrdi, nije riječ o novim temama niti o dodatnom opterećivanju odnosa dvije države. Podsjetio je i da su hrvatska i crnogorska delegacija o vojnoj sukcesiji razgovarale još 2018. godine.

Ipak, hrvatski ministar nije odustao od tvrdnje da Zagreb ima dokumentaciju o vojnoj imovini koja je završila u Crnoj Gori. Ocijenio je da bi se prije svega trebalo zapitati gdje su završila nekadašnja vojna plovila i novac od njihove prodaje, tvrdeći da su pojedina plovila prodata, završila u starom gvožđu ili bila poklonjena.

U istom razgovoru za HRT, Grlić Radman je odbacio tvrdnje da Hrvatska otvorena bilateralna pitanja koristi kako bi blokirala evropski put Crne Gore. Istakao je, međutim, da Crna Gora ne može očekivati završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom ukoliko ignoriše otvorena pitanja sa Hrvatskom.

Podsjetio je da je Zagreb do sada dao saglasnost za zatvaranje 18 pregovaračkih poglavlja, ali je upozorio da se od zemlje kandidata očekuje poštovanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja sa članicama Unije.

Promjena tona hrvatske diplomatije dolazi u osjetljivom trenutku, neposredno pred početak zvaničnih razgovora dvije komisije o statusu školskog broda „Jadran“ i drugim pitanjima sukcesije.

Prvi sastanak zakazan je za 9. oktobar u Zagrebu. Crnogorska strana ranije je saopštila da u razgovore ulazi sa namjerom da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom i u duhu dobrosusjedskih odnosa, ali i da početak pregovora ne znači promjenu državnog stava da školski brod „Jadran“ zakonito pripada Crnoj Gori.

Najnovije izjave Grlića Radmana i pojašnjenje diplomatskih izvora za Hinu zato otvaraju pitanje što će hrvatska delegacija konkretno staviti na pregovarački sto.

Iako Zagreb poručuje da nije riječ o novom finansijskom zahtjevu, ostaje činjenica da je hrvatski šef diplomatije u Morinju govorio znatno drugačijim tonom nego danas, kada uoči pregovora sa Crnom Gorom objašnjava da je milijarde dolara pomenuo samo kao ilustraciju vrijednosti imovine.