U intervjuu, potpredsjednik Ivanović posebno se osvrnuo na dvije važne uloge koje će Crna Gora imati tokom 2026. godine: predsjedavanje Berlinskim procesom i organizaciju Samita EU–Zapadni Balkan, koji će biti održan u junu.
Kako je naglasio, ove aktivnosti potvrđuju sve značajniju ulogu Crne Gore u regionalnim i evropskim okvirima, kao i njenu posvećenost jačanju saradnje, stabilnosti i evropske perspektive Zapadnog Balkana.
Paket proširenja EU za 2025. godinu svrstava Crnu Goru među vodeće zemlje kandidate za članstvo u Evropskoj uniji. Iz Vašeg ugla, koje su reforme bile najtransformativnije do sada i gdje Crna Gora treba da pokaže najveću ambiciju kako bi odlučno napredovala ka usklađivanju sa pravnom tekovinom EU?
– Paket proširenja EU za 2025. godinu jasno potvrđuje da je Crna Gora danas najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Izvještaj o Crnoj Gori najbolji je do sada, uz jasno uočen napredak u gotovo svim pregovaračkim poglavljima, bez stagnacije ili nazadovanja u bilo kojem od njih. To potvrđuje da evropski put nije samo politička orijentacija, već rezultat konkretnih reformi. Reforme su kontinuiran proces koji podrazumijeva unaprjeđenje zakonodavstva i njegovu dosljednu primjenu. Ključ nije samo u ocjeni Evropske komisije, već u izgradnji pouzdanih institucija i demokratskog, prosperitetnog i pluralističkog društva. U tom kontekstu, posebno su važni jačanje nezavisnosti pravosuđa, unaprjeđenje sistema javnih nabavki, poboljšanje slobode medija i efikasnija kontrola javnih finansija. Poseban značaj imaju poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Crna Gora je 2024. godine bila prva zemlja kandidat koja je dobila pozitivan IBAR, što potvrđuje značajan napredak u ovim oblastima. Ova poglavlja zatvaraju se na kraju pregovaračkog procesa, što dodatno ukazuje na njihov značaj. Naš pristup je jasan: niko nije iznad zakona. Crna Gora prelazi iz faze deklarativne evropske orijentacije u fazu konkretnih rezultata i operativne integracije. Ključni prioritet ostaje obezbjeđivanje nepovratnosti reformi: puna nezavisnost i efikasnost pravosuđa, donošenje pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i kontinuirano sprovođenje istraga. Time se ne jača samo pravda, već i investiciona sigurnost zemlje. Paralelno s tim, reforme u ekonomiji i javnoj upravi, digitalizacija i energetska tranzicija doprinose održivom razvoju i višem kvalitetu života građana. Važno je i unaprjeđenje društvene klime. Crna Gora pripada Evropi i po istoriji i po vrijednostima, a članstvo će donijeti koristi u svim sferama – od lakšeg kretanja i obrazovanja do ekonomskih prilika. Cilj je suštinska transformacija društva. Zato podržavamo princip zasluga: napredak u reformama treba da vodi bržem, ali u potpunosti zasluženom članstvu.
Crna Gora je počela da koristi sredstva iz EU Plana rasta (383 miliona eura za period 2024–2027). Koje konkretne koristi će ova sredstva donijeti građanima i ekonomiji Crne Gore?
– Crna Gora je prihvatila Plan rasta ne samo zbog finansijske podrške, već prije svega zbog njegovog reformskog karaktera. Riječ je o instrumentu koji podstiče reforme, jača regionalnu saradnju i olakšava integraciju u jedinstveno tržište Evropske unije. Sredstva su uslovljena ispunjavanjem konkretnih, mjerljivih koraka, što dodatno jača odgovornost i kredibilitet javnih politika. Time se pravi jasan pomak od deklarativnih obaveza ka njihovoj stvarnoj implementaciji. Agenda reformi obuhvata projekte koji direktno utiču na građane: unaprjeđenje javnih usluga, modernizaciju transportne i energetske infrastrukture, digitalizaciju, kao i jačanje obrazovnih i socijalnih kapaciteta. Plan dodatno podstiče razvoj privatnog sektora, povećava povjerenje investitora i doprinosi fiskalnoj stabilnosti. Dugoročni cilj je ubrzanje ekonomskog rasta i približavanje jedinstvenom tržištu EU. Građani će koristi osjetiti i prije punopravnog članstva, što je od posebnog značaja za jačanje povjerenja u evropski proces. Iako značajna, ova sredstva predstavljaju uvod u znatno veće fondove koji će biti dostupni nakon pristupanja. Plan rasta zato treba posmatrati kao prelaznu fazu i most ka punoj finansijskoj i ekonomskoj integraciji.
Crna Gora je zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja. Koji su najveći preostali izazovi i koliko je realno zatvaranje pregovora do kraja 2026. godine?
– Najveći izazovi ostaju poglavlja 23 i 24, gdje se napredak mjeri konkretnim rezultatima u oblasti vladavine prava. Takođe, poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, zahtijeva značajna ulaganja i dugoročno planiranje. Ipak, Crna Gora je pokazala sposobnost da odgovori na složene zahtjeve. Zahvaljujući jasno definisanim ulogama institucija i visokom nivou koordinacije, završetak pregovora do kraja 2026. godine predstavlja ostvariv cilj. Evropske integracije danas su za Crnu Goru realnost, a ne samo strateški cilj. Proces je, međutim, dvosmjeran – podjednako zavisi i od Crne Gore i od Evropske unije.
Nastavak podrške Evropske komisije i država članica od ključnog je značaja za uspješan završetak procesa. Crna Gora će 2026. godine prvi put predsjedavati Berlinskim procesom. Koji su prioriteti i očekivani rezultati?
– Predsjedavanje dolazi u politički i geopolitički važnom trenutku, kada regionalna saradnja postaje nužnost. Moto predsjedavanja glasi: „Region u pokretu: Vlasnici promjena“, čime se naglašava odgovornost za sprovođenje konkretnih rezultata. Četiri ključna prioriteta su održivi ekonomski rast, konkurentnost, sigurnost i otpornost, te zelena tranzicija. To podrazumijeva unaprjeđenje zajedničkog regionalnog tržišta, priznavanje profesionalnih kvalifikacija, smanjenje trgovinskih barijera, jačanje borbe protiv organizovanog kriminala i napredak u sprovođenju Zelene agende. Planirani su brojni ministarski sastanci i tematski forumi, uključujući i prvi medijski forum, kao i sastanak posvećen javnoj upravi. Crna Gora želi da djeluje kao konstruktivan posrednik regionalne saradnje i postizanja konkretnih rezultata.
Kako Crna Gora vidi značaj Samita EU–Zapadni Balkan u junu 2026. godine?
– Samit, koji će biti održan 5. juna 2026. godine, okupiće lidere država članica Evropske unije i Zapadnog Balkana, kao i predstavnike ključnih evropskih institucija. Riječ je o najvažnijem diplomatskom događaju koji Crna Gora organizuje tokom pregovaračkog procesa. Ovaj događaj predstavlja potvrdu međunarodnog položaja Crne Gore, ali i priliku da se pošalje jasna politička poruka da proširenje ostaje strateški prioritet. U izmijenjenom geopolitičkom kontekstu, integracija Zapadnog Balkana postaje ključna za stabilnost, sigurnost i konkurentnost Evrope. Poseban fokus biće na očuvanju kredibiliteta procesa proširenja – napredak mora biti nagrađen, a proces predvidiv i zasnovan na zaslugama. Važan element biće i postepena integracija regiona u politike EU prije punopravnog članstva, posebno u oblastima energetike, infrastrukture i digitalne transformacije.
Ambicija Crne Gore je da Samit donese konkretan i vidljiv napredak u odnosima između Evropske unije i Zapadnog Balkana. U tom kontekstu već je pokrenuta diskusija o pripremi Ugovora o pristupanju, a cilj je da se pregovori zaključe tokom 2026. godine. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i snažna potvrda kredibiliteta politike proširenja Evropske unije. Na kraju, predsjedavanje Berlinskim procesom i organizacija Samita poklapaju se sa značajnim jubilejom – dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Uz očekivani završetak pregovora, 2026. godina može predstavljati prekretnicu u evropskom putu države.
Integralna verzija intervjua na engleskom jeziku dostupna je na sljedećem LINKU.
