„Evropska integracija nije samo administrativni proces, već prije svega civilizacijska odluka i opredjeljenje zasnovano na vrijednostima. Stvarni napredak počinje tek onda kada evropske vrijednosti postanu sastavni dio političke kulture i društvene svijesti“, poručio je Ivanović.

On je istakao da se kredibilitet Crne Gore među evropskim partnerima gradio dosljednošću, pouzdanošću i nastojanjem da država ostane posvećena vrijednostima koje zastupa.

„Evropska unija danas ne traži samo države koje žele da joj pristupe, već i države koje mogu da doprinesu njenoj budućnosti. U tom smislu Crna Gora nudi dragocjeno iskustvo – iskustvo društva koje je, uprkos brojnim izazovima, uspjelo da očuva međunacionalnu koheziju, kulturu dijaloga i uvjerenje da se razlike ne prevazilaze njihovim brisanjem, već međusobnim razumijevanjem“, naveo je potpredsjednik Vlade.

Na pitanje o inicijativi „28 do 28“, čiji je cilj članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine, Ivanović je istakao da je riječ o vremenskom okviru kojim država sebi nameće dodatnu odgovornost u sopstvenom radu.

„Ne možemo odlučivati u ime svih 27 država članica, ali kvalitetom onoga što radimo možemo uticati na njihovu procjenu. U diplomatiji, kao i u životu, povjerenje se ne traži – ono se stiče. Važno je razumjeti da se i sama Evropska unija danas nalazi u drugačijem geopolitičkom trenutku nego prije nekoliko godina. Nakon niza bezbjednosnih, ekonomskih i političkih izazova, pitanje proširenja više nije samo tehničko pitanje politike susjedstva; ono sve više postaje pitanje dugoročne stabilnosti i strateške otpornosti evropskog kontinenta. U tom kontekstu, Zapadni Balkan nije periferija evropskog projekta, već dio odgovora na pitanje kakva će Evropa biti u decenijama koje dolaze. To potvrđuju izjave najviših EU zvaničnika i država članica i dozvolite mi da pomenem da smo to i nedavno čuli na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji je održan 5. juna upravo u Crnoj Gori, u Tivtu. Poruke koje su tom prilikom poslate bile su jasne i eksplicitne – počelo je finalno odbrojavanje do članstva Crne Gore u EU“, istakao je Ivanović.

Posebnu pažnju posvetio je rezultatima u oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala naglašavajući da međunarodni partneri napredak Crne Gore procjenjuju putem konkretnih rezultata.

„Danas ključno pitanje nije da li kriminal postoji, već da li država ima političku volju i institucionalnu snagu da ga pobijedi. Prvi put poslije mnogo godina borba protiv organizovanog kriminala nije više predmet političke retorike, već mjerljiv proces koji daje konkretne rezultate“, poručio je potpredsjednik Vlade.

Govoreći o značaju regionalne saradnje, Ivanović je istakao da ona predstavlja najbolji test političke zrelosti i sposobnosti država regiona da se, umjesto na razlike, oslone na ono što ih spaja i fokusiraju na veliki broj sličnosti koje mogu olakšati saradnju.

„Uvjeren sam da stabilnost Zapadnog Balkana neće niti mora biti rezultat potpunog odsustva neslaganja; biće rezultat sposobnosti da se drugačija viđenja rješavaju dijalogom, a ne podizanjem novih zidova. To je lekcija koju je Evropa naučila nakon svojih najvećih tragedija, a koju i naš region mora u potpunosti usvojiti. Zato regionalnu saradnju ne vidim kao diplomatsku obavezu, već kao investiciju u budućnost, jer nijedna država Zapadnog Balkana neće biti istinski uspješna sama za sebe. Zajedno možemo stvoriti region koji će biti poznat po prilikama koje stvara, a ne po krizama koje proizvodi“, dodao je.

Ivanović je ukazao i na značaj intenziviranja ekonomske saradnje sa zemljama njemačkog govornog područja ocjenjujući da Crna Gora treba da privlači investicije koje donose znanje, tehnologije i dugoročnu razvojnu vrijednost.

„Ako želimo da budemo konkurentni u Evropi 21. vijeka, moramo privlačiti investicije koje stvaraju nove vrijednosti, a ne samo novu potrošnju“, kazao je Ivanović.

Govoreći o najvećim prednostima i izazovima Crne Gore, Ivanović je istakao da najveća vrijednost zemlje nije samo u njenom geografskom položaju, prirodnoj ljepoti ili strateškoj poziciji, već u spremnosti da svoju budućnost oblikuje prema savremenim mjerilima.

„Naša najveća prednost je činjenica da još uvijek imamo mogućnost da svoju budućnost oblikujemo prema sopstvenim mjerilima. Imamo mogućnost da stvaramo institucije koje odgovaraju izazovima 21. vijeka, da učimo iz iskustava drugih i izbjegnemo brojne greške koje su drugi već napravili“, poručio je Ivanović.

Kao najveći izazov izdvojio je razvoj dugoročne kulture povjerenja – u institucije, znanje, dijalog i sopstvene sposobnosti – i naglasio da budućnost Crne Gore zavisi od postizanja društvenog konsenzusa o najvažnijim nacionalnim prioritetima.

„Crna Gora je zemlja koja ima sve preduslove da bude uspješna; pitanje pred nama nije da li to možemo, već da li ćemo imati dovoljno mudrosti, strpljenja i zajedničke volje da taj potencijal pretvorimo u trajni uspjeh“, zaključio je Ivanović.