Kopredsjedavajući Odbora, Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES), istakao je da se datum ne može nametnuti bez prethodnog političkog dogovora.

„To je političko pitanje. Potrudili smo se da liderima partija damo dovoljno prostora da se dogovore oko datuma“, rekao je Čarapić.

Na sjednici su poslanici razmatrali nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika.

Na samom početku zasjedanja, kopredsjedavajući Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) podsjetio je da reforma obuhvata pet ključnih segmenata:
„To su postizanje konsenzusa oko izbora u jednom danu, profesionalizacija organa za sprovođenje izbora, otvorene liste, direktan izbor predsjednika opština i dva gradonačelnika, te finansiranje političkih subjekata i kampanja“, rekao je Rakočević.

On je dodao da su u fokusu trenutne faze reforme tri stuba – profesionalizacija Državne izborne komisije (DIK), uvođenje jedinstvenog izbornog dana i unapređenje zakona o finansiranju partija.

Čarapić je pojasnio da dogovorene izmjene zakona donose i nova pravila u borbi protiv tzv. funkcionerske kampanje.

„Zakonom se predviđaju odgovarajuće novčane sankcije za kršenje pravila, prije svega u vezi sa funkcionerskom kampanjom“, naglasio je.

On je posebno podvukao važnost izbora u jednom danu za stabilnost lokalne samouprave.

„Na svim lokalnim izborima u prethodnoj i ovoj godini, umjesto lokalnih tema, pričalo se o ‘sudbini Vlade’. Izbori u jednom danu mijenjaju takvu praksu i doprinose stabilnosti“, rekao je.

Prema njegovim riječima, predviđeno je da Državna izborna komisija preraste u Centralnu izbornu komisiju, čiji će članovi biti birani putem konkursa. Ocjenjivačku komisiju činiće predstavnici Udruženja sudija, nevladinog sektora, Univerziteta Crne Gore, te po jedan predstavnik vlasti i opozicije.

Takođe, profesionalizacija će obuhvatiti i opštinske izborne komisije, čije predsjednike će činiti stručnjaci, uz po jednog člana iz najjače opozicione i najjače vladajuće partije.

Na dnevnom redu sjednice bilo je i razmatranje inicijative Odbora za rodnu ravnopravnost, kojim se traži izmjena kvota za žene na izbornim listama.

Reforma izbornog sistema, kako je istaknuto, ulazi u ključnu fazu, a politički dogovor oko datuma izbora ostaje neizvjestan – ali presudan.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine.

Ukoliko politički uslovi to dozvole u istom danu kada i lokalni izbori, bili bi održani i parlamentarni, jer je to redovni termin njihovog održavanja.

Evropska komisija i ranije je isticala da je važno imati sve izbore u jednom danu, i da to rješenje treba ozbiljno razmotriti. Interesantno je da je Evropska komisija još u Izvještaju za Cmu Goru za 2019. godinu, u poglavlju koje se odnosi na izbore, ocijenila “da su lokalni izbori nastavili da se odvijaju jedni za drugima, što čini posmatranje sa međunarodnog nivoa teškim”.

Odbor za izbornu reformu u Parlamentu već je razmatrao nekoliko modela koji bi mogli biti korisni kada je u pitanju održavanje izbora u jednom danu.

Skupština Crne Gore usvojila je predlog članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da se rok za rad tog tijela produži do 31. decembra ove godine.

Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor će, umjesto dosadašnjih 14, imati 16 članova – po osam iz vlasti i opozicije.

Odbor je formiran 29. decembra 2023. godine.