„Ekološki problem koji smo mogli naslutiti prethodnih godina sada je dobio svoj zamah”, rekla je Jokić Kapa.

Ističe da se pitanje Cijevne ne može posmatrati kao unutrašnje pitanje susjedne države, jer bi promjene režima vode u uzvodnom dijelu mogle imati posljedice i nizvodno, u Crnoj Gori, te bi izgradnja tri male hidroelektrane imala posljedice i po dio rijeke koji protiče kroz našu državu.

„Činjenica da je pitanje mogućeg prekograničnog uticaja hidroenergetskih projekata na Cijevni već ranije razmatrano u okviru međunarodnih mehanizama zaštite životne sredine pokazuje koliko je važno da se ovim pitanjem institucije ozbiljno bave. Neprihvatljivo je da se o sudbini ove rijeke govori tek kada radovi počnu, umjesto da se preventivno i transparentno djeluje kako bi se spriječile moguće posljedice“, navela je.

Jokić kapa upitala je nadležne institucije šta su uradile da zaštite dio Cijevne koji pripada Crnoj Gori, da li je država iskoristila sve međunarodnopravne i diplomatske mehanizme, kao i da li je imala informacije da će radovi početi.

„Značajan dio Cijevne protiče kroz teritoriju naše države, prvenstveno kroz opštinu Tuzi, zbog čega sve aktivnosti koje mogu promijeniti prirodni režim njenog toka moraju biti predmet ozbiljne pažnje i odgovornog postupanja nadležnih institucija. Odgovornost Crne Gore ne prestaje na državnoj granici”, poručila je.

Istakla je da naše institucije imaju obavezu da štite prirodne resurse države, posebno kada postoji mogućnost da odluke donesene na teritoriji susjedne zemlje proizvedu ozbiljne posljedice po našu životnu sredinu.

Jokić Kapa poziva nadležne institucije da pokažu odgovornost, a javnost da ne dozvoli da se ovaj problem zanemari, ističući da je zaštita Cijevne zajednički cilj svih kojima su zdrava životna sredina  i budućnost Crne Gore zaista važni.

„Građanski pokret URA preduzeće konkretne korake kako bi dobio informacije o tome šta je država uradila da zaštiti Cijevnu, a potom i pokrenuti dalje aktivnosti u cilju zaštite ove rijeke“, zaključila je Jokić Kapa.