“Krv koju smo im davali kroz istoriju, sad žele da naplate kroz osam uvjeta. I pravo je čudo da tih uvjeta ne bude još više”,poručio je Knežević, podsjetivši da Hrvatska traži morski i kopneni dio Prevlake, 17 miliona eura odštete za logoraše u Morinju, formiranje posebnog tužilaštva za ratne zločine, povrat imovine Hrvata u Boki Kotorskoj i brod „Jadran“.

Lider DNP-a ističe da će, prema onome što je čuo od premijera Milojka Spajića, sve biti prihvaćeno. On je zatražio da Spajić javnosti kaže o čemu je razgovarao s Plenkovićem.

“Nije Crna Gora ni njegova prćija, niti njegove familije”, poručio je lider DNP-a, dodajući  da će u Evropsku uniju, ako se tako nastavi, Crna Gora ući “bez glave, bez identiteta, bez suverenosti”, iako Brisel to ne traži.

Knežević je posebno izdvojio uslov o tužilaštvu i ploči u Morinju.

“Ne bih mogao da prihvatim da formiram odjeljenje za ratne zločine gdje ću sad da gonim naše rezerviste”, rekao je on.

Odbacio je tvrdnje da je Crna Gora vršila agresiju na Hrvatsku:

“Nismo mi išli u Hrvatsku da vršimo nikakvu agresiju. Nego je Hrvatska samoproglasila nezavisnost i time prekršila Ustav SFRJ”, ocijenio je Knežević.

“Ne bih mogao da prihvatim da morski dio Prevlake pripadne Hrvatskoj, kao i kopneni dio Prevlake, jer sam obavezan da štitim teritorijalni integritet države Crne Gore”, poručio je Knežević komentarišući pitanje Prevlake.

Lider DNP-a smatra da bi Crna Gora, ako dogovor nije moguć, trebalo da vodi arbitražne sporove. Podsjetio je na spor Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaliva, koji nije spriječio nijednu od tih država da uđe u EU.

“A što ne riješite vi u duhu dobrosusjedskih odnosa ovaj Piranski zaliv? Nego i vi čuvate svoje dostojanstvo, a ovdje od nas tražite da se svega odreknemo, da sve izdamo”, poručio je Knežević, dodajući da nije u interesu da Crna Gora uđe u EU bezglavljena, bez teritorije, ponižena, sa hipotekom da je kriva za sve što se dešava na prostoru bivše Jugoslavije.

Knežević je najavio da će objaviti podatke o mučenjima ljudi odvedenih u splitski vojni zatvor Lora.

“To su stotine i stotine stranica dosijea o tome šta su radili tim ljudima u Lori. Rijetki su preživjeli”, kazao je on.

Ako već obeštećuje, predožio je da crnogorska Vlada zatraži da Hrvatska obešteti i žrtve iz Lore.

“Pa neka Hrvatska kaže: ‚Nećemo.‘”

Kad je riječ o Morinju, rekao je da je spreman na kompromis oko odštete, ali ne i oko ploče.

“Taj Morinj je već jednom isplaćen. Bio bih spreman da napravimo tu vrstu kompromisa, ali ploča mora da se makne”, poručio je Knežević.

On je najavio da će, ako 2027. bude u prilici da odlučuje, uklanjanje te sramne ploče biti jedan od njegovih prvih zadataka.

Ocijenio je da je ploča nezakonito postavljena, a da ju je parlamentarna većina, „bez izuzetka“, legalizovala.

“Ispalo je da je u Crnoj Gori vršena velikosrpska agresija na Dubrovnik. Svi oni ljudi koji su išli kao rezervisti Crne Gore sad su proglašeni za velikosrbe”, zaključio je Knežević.

Lider DNP-a je komentarišući rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom kritikovao i opoziciju, tvrdeći da se, osim DNP-a, niko nije oglasio. To, kako je naveo, znači da oni ovo podržavaju.

S druge strane, odgovornost je pripisao i parlamentarnoj većini koja je na ponoćnoj sjednici izglasala zakon o sportu i zakon o spomen-obilježjima. To je, kako je naveo, omogućilo Vladi da promijeni ime bazena u Kotoru.

“DNP je napustio vlast zbog principa, hvala Bogu što nismo dio takve izdajničke vlade”, poručio je Knežević.

Knežević je u nastavku emisije poručio da je spreman da pogine u odbrani Crne Gore, ali da nije spreman da je vidi u Evropskoj uniji po cijenu teritorije, časti i dostojanstva. On je oštro kritikovao Vladu, opoziciju i hrvatske zahtjeve, a evropsku komesarku Martu Kos optužio je da je Crnogorce uporedila sa stadom ovaca.

“Ja sam spreman da poginem u obrani Crne Gore. I to nije nikakav patetik. Spreman sam da poginem braneći slobodu, integritet i nezavisnost Crne Gore”, poručio je Knežević.

Kako je dodao, za razliku od njega, oni koji su nezavisnost shvatili kao priliku za „pljačku države“ i stvaranje „privatne države, oligarhije i ohlokratije“ nisu brinuli o identitetu naroda.

“Poslije 2006. godine bili smo u jednom sistemu kolektivnog čipovanja”, ocijenio je lider DNP-a.

Knežević je kazao da je Crna Gora 2006. postala nezavisna „na pokradenom referendumu“, podsjećajući da je 2008. priznala Kosovo, te da je 2007. donijela ustav u kojem srpski jezik, iako većinski, nije u službenoj upotrebi. Ukazao je da je nova država glasala za „sve antisrpske odluke u međunarodnim forumima“, nastojala da smanji broj Srba i, na kraju, ušla u sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

“Kad smo im govorili da je to udarac na temelje nezavisnosti, govorili su da smo mi ili velikosrpski ili velikoruski agenti”, rekao je on. Postavio je pitanje onima iz DPS-a, SD-a i drugih opozicionih stranaka, tada na vlasti, kako sada on “brani brod Jadran, Prevlaku, rezerviste i sjećanje na mučenike iz Lore”, a oni su “spremni da sve Hrvatima daju, predaju i izdaju, još da kažu da je to za naše dobro i da optuže Srbiju”.

Knežević je podsjetio na tvrdnje potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića koji, kako je naveo, tvrdi da su Hrvati obračunali da im Crna Gora duguje 2,7 milijardi eura i da bi taj dug preuzela Srbija kao sukcesor.

“Zamislite tu logiku i tu računicu”, kazao je Knežević koji je, šaleći se, dodao da bi Crna Gora taj iznos mogla da isplati samo ako bi “svi građani, punoljetni i maloljetni, kojih ima oko 520.000, prodali po jedan bubreg”.

Osvrnuo se i na istorijske bitke na teritoriji Crne Gore, pri čemu je podsjetio na ustanak 13. jula, “najveći ustanak u porobljenoj Evropi”, ali i na bitku kod Pljevalja, kada je  kako je rekao, došlo do potpunog razdvajanja između komunista i monarhista“. Podsjetio je da su Crnogorci “ginuli po Bosni, po Hrvatskoj, po Srbiji, po Sloveniji, do Zidanog Mosta”.

“I sad dođe Plenković usred Crne Gore i saopšti da morate da ispunite osam uvjeta, a naš premijer ide tamo, a Plenković kaže da pregovori idu u pravom smjeru. A premijer nema šta da kaže javnosti. Valjda će nas obavijestiti putem WhatsAppa, nekom cirkularnom porukom”, kazao je Knežević.

On je poručio da ne želi da Crna Gora bude 28. članica EU ako “uzmu Prevlaku”, ako “uzmu dostojanstvo, čast i sve što je predstavljalo Crnu Goru” i ako se Crnogorci proglase “generalnim krivcima za ratna dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije”.

Lider DNP-a posebno se osvrnuo na izjavu komesarke Marte Kos.

“Juče je rekla gospođa Kos da nas doživljava kao ovce i uporedila nas je sa stadom”, kazao je Knežević, ocijenivši da je neprihvatljivo što niko od crnogorskih zvaničnika nije reagovao.

“Crnogorci nisu ni ovce, ni goveda. Crnogorci i Srbi su oni koji su vas oslobađali iz bečkih konjušnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu, pa da vi sad izigravate visoku komesarku i kažete da smo ovce”, poručio je on.

“Zamislite da je to rekao Vučić ili bilo ko iz Srbije”, prokomentarisao je.

Knežević je poručio da je on spreman da evropskoj komesarki odgovori “bez obzira na konsekvence”, te da nije bitno da li je neko Crnogorac, Srbin, Bošnjak ili Albanac.

“To je degradirajuće za nas kao narod, pokazuje kako će nas tretirati sutra u Evropskoj uniji”, rekao je on.

“Pristajemo na stvari koje se od nas traže, i spremni smo da damo mnogo više nego što se traži”, upozorio je Knežević.

Na pitanje da li će Hrvatska ispostaviti još uslova, Knežević je odgovorio da očekuje da će uslovi “biti sve veći i veći” kada Hrvati vide “koliko se možemo saginjati i trpjeti”. Komentarišući da li je realno da Crna Gora 2028. bude članica EU, odgovorio je da 27 članica mora da ratifikuje članstvo u svojim skupštinama. Podsjetivši na dešavanja u Evropi, ocijenio je da “mnogo toga neće više zavisiti od nas”.

U tom kontekstu, osvrnuo se i na izbore i dešavanja u Francuskoj, gdje, kako je rekao, najveće šanse ima Marin Le Pen, rast AfD-a u Njemačkoj, “pobunu u Belgiji” i najave protesta u Danskoj. „

“Čitava Evropa gori”, ocijenio je Knežević, dodajući da se sve ono što je “pripremano Srbiji, sad dešava u tim drugim državama”.

On je takođe pitao zašto crnogorska vlada ne podržava studente u Francuskoj i drugim evropskim državama.

“To su djeca, to je mladost. Zašto ne osude nasilje koje se vrši nad njima?”, upitao je on.

Napravo je paralelu sa dešavanjima u Srbiji, ocijenivši da je bio stvoren “čitav narativ dehumanizacije” protiv Vučića zbog zvučnog topa.

Knežević je na kraju imao poruku i za Bokelje koji mu, kako je rekao, “šalju lajkove i dokumenta o tome da Boka nije pripadala Crnoj Gori i da su Bokelji posebni”.

“Sve to prihvatam. Ali pozivam vas: izađite da zajedno srušimo ovu ploču u Morinju. Ja ne mogu da vas predvodim, nisam Bokelj, ali bih bio s vama”, poručio je Knežević.

Dodao je da će neko možda reći da poziva na izvršenje krivičnog djela.

“Evo ja sad kažem da sam spreman da snosim konsekvence. Umoran sam od Facebook objava, lajkova i svega ostalog”, zaključio je Knežević.