„Dragi ljudi, hvala vam ljudi na ovakvom veličanstvenom dočeku. Ako mi ovoliko ljudi da dođe na saučešće što bi rekao Njegoš imao sam svašta i roditi. Što bi značilo da sam među svojom braćom i sestrama, među svojima”, rekao je Knežević.

Dodao je da su tu svi ljudi koji će iznijeti pobjedu 25. oktobra.

„Imam samo jednu zamjerku kao onaj ko dolazi iz Crne Gore, što ovaj skup nije organizovan na Vračaru. Vi znate da smo mi tamo zaposjeli busije. Ako, ne daj Bože, dođe do rata između Crne Gore i Srbije, najveće borbe vodiće se na Vračaru, ovdje u Starom gradu i na Beogradu na vodi. I budite sigurni da nećemo ni centimetar odstupati od odbrane naših crnogorskih interesa“, istakao je.

Rekao je da želi da pošalje poruku iz bratske Crne Gore.

„Od svih poštenih Srba, Njegoševih Crnogoraca, da ste naša braća. Među nama nema razlike, spaja nas zajednička istorija i kultura. Zajednička duhovnost i vjekovi suživota i osjećaja zajedništva koje niko ne može da potre uključujući i ovog Srdanovića“, kazao je lider DNP-a i dodao da nema dilemu da će svaki pošten Srbin iz Crne Gore i svaki pošteni Crnogorac iz Crne Gore koji ima prava glasa u Srbiji glasati za Ujedinjenu Srbiju i listu koju predvodi Aleksandar Vučić.

Zbog toga je, rekao je, on tu – da osnaži tu ideju zajedništva koju su nam ubijali preko 20 godina.

„U Crnoj Gori je već počela kampanja što ću ja u Srbiji među braćom i sestrama. I šta ja imam vama da kažem kad je sve rečeno. Možda i jeste sve rečeno što se tiče i politike Aleksandra Vučića i Ujedinjene Srbije i svega onoga što je radio od 2012. godine. Više djela govore nego riječi“, poručio je.

Govoreći o posljedicama tadašnjih političkih promjena, Knežević je iznio svoje viđenje da su uslijedili slabljenje države, gubitak nacionalnih interesa, razdvajanje Srbije i Crne Gore, pitanje Kosova i izručenja srpskih državnih i vojnih zvaničnika Haškom tribunalu.

O Ratku Mladiću

Govorio je i o Ratku Mladiću, te kritikovao Gorana Ješića zbog izjave o njemu.

„Želim sada ovdje, iz srca Beograda, da pošaljem poruku da je general Ratko Mladić heroj. Nemam nikakav problem da to izjavim na svakom mjestu u Srbiji i Crnoj Gori. Već su podnijete tri krivične prijave protiv mene zbog stavova o Ratku Mladiću“, rekao je Knežević.

On je naveo da je jedna prijava uslijedila nakon izjave povodom Mladića, druga nakon što je posjetio njegov grob, a treća poslije još jednog javnog istupa. Knežević je potom ponovio stav da ne prihvata tvrdnje kojima se, kako je rekao, srpskom narodu pripisuje kolektivna krivica za ratove na prostoru bivše Jugoslavije.

Govorio je i o NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, ocjenjujući da je tada vođena, kako je rekao, „herojska borba“.

Posebno je izdvojio pitanje Kosova i Metohije.

„Kosovo i Metohiju nikada nećemo zaboraviti, nikada nećemo ostaviti i nikada nećemo odustati od našeg prava na Kosovo i Metohiju“, poručio je Knežević.

„Vi znate da je nekadašnji ministar spoljnih poslova saopštio da je uzimajući zajedno sa onom DOS ekipom milione i milione eura u Budimpešti kako bi rušili režim u Srbiji. Potpisali su da će Crna Gora biti nezavisna i da će predati Kosovo ako žele da dođu na vlast. I oni su mrtvi ladni za par miliona eura prihvatili da eliminišu Kosovo iz institucija države Srbije, da ga eliminišu iz našeg sjećanja i da nas predstave kao ljude koji su zarobljeni u prošlosti“, rekao je.

O Iliji Srdanoviću

Knežević je potom direktno prozvao Iliju Srdanovića i sa govornice mu postavio niz pitanja o njegovim vezama sa nekadašnjim crnogorskim državnim vrhom.

„Da li, moj zemljače Srdanoviću, poznaješ Mila Đukanovića? Da li je on tvoj lični prijatelj? Da li si bio u veoma prisnim, prijateljskim odnosima sa njim i sa vrhom DPS-a“, pitao je Knežević.

On se zatim pozvao na ranije objavljenu prepisku povezanu sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Vesnom Medenicom, u kojoj se Srdanović pominje kao ljekar Mila Đukanovića i „naš od povjerenja“. Takvi navodi objavljeni su prethodnih dana u više medija.

„Da li je istina ono što smo mogli da pročitamo u telefonu Vesne Medenice, da si čovjek od povjerenja Mila Đukanovića? Ja tvrdim da jeste“, rekao je Knežević.

Potom je pomenuo i bivšeg crnogorskog ministra vanjskih poslova Miodraga Vlahovića, koji je nedavno javno podržao Srdanovića i Studentsku listu.

Knežević je dalje govorio o identitetskim podjelama u Crnoj Gori posle referenduma 2006. godine, ocjenjujući da je tada pokušano stvaranje, kako je rekao, „nekog novog Crnogorca“, odvojenog od Srpske pravoslavne crkve i zajedničke istorije sa Srbijom.

Kao primjere je naveo odnos prema Balkanskim ratovima, Mojkovačkoj bici, ujedinjenju iz 1918. godine i odlukama Podgoričke skupštine.

„Zamislite tu svijest u kojoj smo živjeli“, rekao je Knežević, tvrdeći da je tadašnja vlast u Crnoj Gori pokušavala da potpuno promijeni istorijski i nacionalni identitet zemlje.

„Kad morate da pravite novog Crnogorca, morate da pravite i novi jezik“.

Knežević je nastavio da govori o identitetskim pitanjima u Crnoj Gori, vraćajući se na događaje iz Prvog svjetskog rata, ujedinjenje iz 1918. godine i period zajedničke države sa Srbijom.

On je ocijenio da je Crna Gora u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i kralja Aleksandra teritorijalno bila najveća u svojoj istoriji, pa ironično poručio da joj je, kako je rekao, „toliko loše bilo sa Srbijom“ da je kasnije bilo potrebno stvarati potpuno novi identitet.

„Kad morate da pravite novog Crnogorca, onda morate da pravite i novi jezik“, rekao je Knežević.

Potom se našalio na račun crnogorskog jezika, pominjući različite standarde koji se koriste na fakultetima u Nikšiću i na Cetinju.

„Taj jezik će se najlakše učiti na svijetu. Samo dođete i kažete da znate da napišete „ś“ i „ź“ i već možete da računate da ste postali profesor crnogorskog jezika“, rekao je Knežević, što je izazvalo reakcije publike.

On je zatim prešao na pitanje nacionalnog identiteta i kritikovao pokušaje da se, kako je rekao, ljudima u Crnoj Gori objasni da ne mogu biti Srbi samo zato što su rođeni u toj državi.

„A onda sam ih pitao: da smo se rodili na Šar-planini, da li bismo onda bili Šarplaninci ili bismo bili Srbi ili Crnogorci“, poručio je Knežević.