Da li ćemo do kraja jula imati izabrane članove Centralne izborne komisije, kako su poslanici vlasti i opozicije saopštili u razgovoru sa šefom Delegacije Evropske unije Johanom Satlerom? Koliko je to realno i moguće nakon što nije uspio još jedan konkurs?

Da je već nakon drugog pokušaja bilo jasno da se proces neće okončati u postojećem zakonskom okviru, ističe član Državne izborne komisije Damir Suljević.

“Moram reći da mi je, zaista, nakon svog ovog vremena, vrlo bliska argumentacija koju su iznijeli neki od kandidata koji su se pojavili pred tom komisijom, a koji su naveli da je taj proces kompromitovan i objasnili koliko je problematično, sa formalnopravnog aspekta, ali i po pitanju materijalnih uslova, voditi konkurs na ovaj način”, kazao je Suljević.

Stoga je pogrešno, ocjenjuje Suljević, što su vlast i opozicija nastavile da vode proces bez identifikovanja uzroka propadanja konkursa.

“Taj izbor definitivno ne možemo uskoro očekivati, ali isto tako je vrlo sporno što niko nije ozbiljno uzeo da se pozabavi tim pitanjem koje će, izvjesno je, opteretiti našu političku i izbornu zbilju”, mišljenja je Suljević.

Sve i da se u ovom trenutku izaberu predsjednik i članovi Centralne izborne komisije, Suljević upozorava da nema dovoljno vremena, jer bi trebalo izabrati opštinske izborne komisije, kao i pripremiti procedure za naredne izbore.

“Moram reći da ni vlast ni opozicija tu nijesu pokazale ozbiljnost i da se i u ovom trenutku pominju mogućnosti izmjene izbornog zakonodavstva, suprotno preporukama međunarodnih organizacija da se izborni zakoni ne mijenjaju u godini kada se održavaju izbori, odnosno godinu dana prije održavanja izbora”, rekao je on.

Zašto se nakon toliko pokušaja ne mogu izabrati predsjednik i članovi CIK-a, odgovor nijesmo mogli dobiti ni od jednog od predstavnika komisije.

Stoga smo pitali jednog od nekadašnjih članova izborne komisije i eksperta za izborni sistem, Đorđija Blažića, gdje vidi razlog.

“Osnovni razlog je, kao i u svemu što predstavlja loš element države, odnosno njenih institucija, taj crnogorski kancer – partitokratija, koja jednostavno neutrališe ne samo sistem izbora, nego neutrališe kompletnu državu. Problem je u tome što mi uopšte nemamo ustavni izborni sistem”, smatra Blažić.

Podsjećamo, Centralna izborna komisija već sredinom marta naredne godine mora donijeti odluku o raspisivanju prvih opštih lokalnih izbora.

Do tog trenutka potpuno novo tijelo trebalo bi da pripremi i donese svoj poslovnik o radu, etički kodeks, akte za sprovođenje izbora, godišnji plan rada, kao i predlog godišnjeg finansijskog plana.