“Što se tiče vremenskog okvira za Crnu Goru, mogli bismo završiti pregovore, tehnički dio, do kraja ove ili početka sljedeće godine. Već pripremamo ugovor o pristupanju, koji bi potom mogao biti potpisan u ljeto sljedeće godine, a zatim slijedi proces ratifikacije koji može trajati od jedne do dvije godine, u zavisnosti od toga šta će se dešavati u pojedinim državama članicama, što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica EU 28. godina”, kazala je komesarka Marta Kos, koja je predstavila pred poslanicima vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta u Strazburu nove predloge Evropske komisije koji se odnose na strategiju proširenja i institucionalne posljedice pregovora o pristupanju na EU.
Kos je poručila da će se „nova generacija ugovora o pristupanju“ i novi zaštitni mehanizmi primijeniti najprije na Crnu Goru, kao najnaprednijeg kandidata. Međutim, dodaje da ukoliko zemlja bude dosljedno slijedila sva pravila i vrijednosti na kojima počiva EU, ti mehanizmi će biti neosjetni.
“Ako prekrše ta pravila, te zaštitne mjere će imati ozbiljne posljedice. Postoji nova zaštitna mjera koja je na dobrovoljnoj osnovi, a to je mjera kojom će se nove članice dobrovoljno obavezati da neće koristiti pravo veta u procesu proširenja kada su u pitanju bilateralni sporovi, i to kroz zasebnu deklaraciju, što znači da to ne bi bio dio ugovora o pristupanju. Ono što je važno: sve je pravno utemeljeno. Te zaštitne mjere treba da budu proporcionalne, privremene, nediskriminatorne i zasnovane na jednakosti svih država članica”, naglasila je komesarka Kos.
Komesarka Kos ponovila je da će se nove mape puta koje će Komisija predstaviti uz Godišnji paket proširenja 28. oktobra odnositi na Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu koje su predvodnice pregovaračkog procesa.
“Mape puta podrazumijevaju vremenske okvire, ključne korake i način kako da se stigne do kraja. Mape puta će se razlikovati. Kao što možete pretpostaviti, Crna Gora je na kraju procesa. Nadamo se da ćemo završiti tehničke pregovore do kraja godine. Mape puta će takođe biti važan alat za Evropsku komisiju, kao i za države članice, kako bi bolje pratile njihov napredak na tom putu”, objasnila je Kos, prenosi RTCG.
Kos je naglasila da će na nove zemlje biti primijenjene iste mjere zaštite kao i tokom prethodnih proširenja, koje će biti „ojačane“ odredbama iz Osnivačkih ugovora koje se odnose na lojalnost i iskrenu saradnju.
“Koristićemo stari set sektorskih zaštitnih mjera, ali želimo da uvedemo nove mjere za slučajeve kada nove članice postupe suprotno vladavini prava, demokratiji ili vrijednostima. Kod ozbiljnih kršenja, predlažemo prelazni period od 15 godina kako bismo mogli da djelujemo brže, što nam to Član 7 već omogućava”, istakla je komesarka Kos.
Kos je naglasila i da će monitoring zemalja kandidata biti pojačan i u fazi prije pristupanja, odnosno u vremenu od potpisivanja pristupnog ugovora do njegove ratifikacije u zemljama članicama.
