„Postoje gradovi koje pamtite po građevinama. Postoje gradovi koje pamtite po događajima. A postoje i gradovi koje uvijek nosite u sebi zbog osjećaja koji u vama bude. Kolašin je upravo takav grad“, kazao je Milatović.

Podsjetio je da je istorija Kolašina duboko utkana u istoriju Crne Gore. Od 1878. godine, kada je postao dio međunarodno priznate Crne Gore, pa do Drugog svjetskog rata, kada je imao ulogu ratne prijestonice, Kolašin je bio mjesto važnih događaja koji su obilježili istoriju države.

Posebno je istakao ljude ovog kraja koji su svojim životima i djelima ostavili dubok trag u crnogorskoj istoriji, navodeći Veljka Vlahovića i Jelicu Mašković, mladu desetarku koja je sa samo sedamnaest godina svoj život stavila u odbranu slobode.

„Njihova imena, zajedno sa imenima brojnih ljudi ovog kraja, ostaju trajno svjedočanstvo hrabrosti, slobodarskog duha i karaktera Kolašina“, kazao je predsjednik.

Istakao je da istorijsko i kulturno nasljeđe Kolašina nije samo dio prošlosti, već temelj njegovog identiteta. Posebno mjesto u tom nasljeđu ima Manastir Morača, koji vjekovima čuva tragove duhovnog i kulturnog stvaralaštva Crne Gore.

Govoreći o sadašnjosti, Milatović je kazao da se Kolašin nalazi pred velikom razvojnom prekretnicom.

„Malo je gradova u Crnoj Gori koji su za tako kratko vrijeme postali mjesto tako velikih očekivanja. Auto-put je promijenio geografiju Crne Gore, ali je promijenio i sudbinu Kolašina“, poručio je.

Istovremeno, upozorio je da razvoj ne smije biti sam sebi cilj, već mora donijeti bolji život građanima i sačuvati prirodne i društvene vrijednosti Kolašina.

„Ako zbog razvoja Kolašin izgubi mir koji ga čini posebnim, ako prirodu zamijenimo betonom i ako mladi napuste ovaj grad i potraže dom negdje drugdje, onda, nažalost, moramo priznati da nijesmo uspjeli“, kazao je Milatović.

Poručio je da Kolašin ne smije postati prostor koji će biti privlačan samo onima koji u njega dolaze, dok njegovi građani budućnost traže drugdje.

„Kolašin ne smije postati razglednica koju će drugi fotografisati, dok njegovi ljudi traže budućnost negdje drugo. Kako ostati svoj dok se okolnosti tako brzo mijenjaju? Upravo će odgovor na to pitanje odrediti budućnost Kolašina“, istakao je on.

Milatović je izdvojio tri ključne poruke za budućnost Kolašina: da razvoj mora služiti ljudima, da mora biti praćen očuvanjem prirode i da snažan Kolašin znači i snažan sjever, a time i snažnu Crnu Goru.

„Svaka investicija ima smisla samo ako znači bolji život za građane Kolašina“, kazao je predsjednik, navodeći kvalitetnije škole i vrtiće, zdravstvenu zaštitu, uređenu infrastrukturu, sigurno vodosnabdijevanje, dostupnije stanovanje za mlade i nova radna mjesta.

Posebno je naglasio da će se uspjeh razvoja mjeriti time koliko će mladih ljudi svoju budućnost vezati za Kolašin, ostajati u svom gradu, zasnivati porodice i graditi život u njemu.

Govoreći o zaštiti prostora, ukazao je da su Biogradska gora, Bjelasica, Sinjajevina, Tara i Morača dio identiteta Kolašina i vrijednost koju nijedan razvojni plan ne smije ugroziti.

Naveo je da Kolašin može biti primjer potencijala koji sjever Crne Gore ima, posebno kroz turizam, poljoprivredu i domaću privredu.

Milatović je zaključio obraćanje porukom da se promjene ne treba plašiti, ali da u procesu ubrzanog razvoja mora biti sačuvano ono najvrjednije, a to su ljudi i resursi.