Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, ta odluka vođena je namjerom da se uvaži postignuti politički kompromis vlasti i opozicije, omogući puna funkcionalnost Skupštine i ispoštuje konstruktivan pristup koji su pozdravili i naši partneri iz Evropske unije.

“Deblokada institucija i očuvanje stabilnosti evropskog puta Crne Gore ostaju prioriteti od kojih se ne može odstupiti”, naglasili su.

Istovremeno, dodaju, predsjednik ostaje pri stavu da postignuti kompromis ne može biti zamjena za kvalitetna zakonska rješenja.

“Zbog toga očekuje da se u narednom periodu nastavi rad na otklanjanju svih preostalih nedostataka u oba zakona. Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima, predsjednik i dalje čvrsto stoji iza potrebe za korjenitom reformom i čišćenjem policijskog sistema od kompromitovanih kadrova, jer je to temelj bezbjednosti države”, dodaju u Kabinetu.

Međutim, kako kažu, u ovom procesu propuštena je prilika za suštinsko unapređenje važećeg zakonskog teksta.

“Iako je usvojena izmjena koja se odnosi na sastav komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji riješila trenutni politički zastoj, u zakonu su zadržana rješenja koja su ranije opravdano kritikovali stručna javnost, opozicija i civilni sektor. Riječ je o pojedinim odredbama koje se odnose na radnopravni status službenika, pravo na odbranu i pretpostavku nevinosti, a čija nedorečenost u praksi može izazvati pravnu nesigurnost i finansijske posljedice po budžet države. Sporne odredbe na koje je predsjednik ranije ukazao nijesu bile predmet ovih izmjena, zbog čega njegovi tada iznijeti stavovi i pravne rezerve ostaju nepromijenjeni”, napominju.

Kako dodaju, kada je riječ o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, usvojene izmjene predstavljaju određeni iskorak u odnosu na prvobitno usvojeni tekst, poput uvođenja sudskog nadzora nad pristupom najosjetljivijim podacima pravnih lica, uključujući genetske i biometrijske podatke i profilisanje.

“Svako jačanje mehanizama kontrole rada bezbjednosnog sektora predstavlja korak u dobrom pravcu. Ipak, usvojene izmjene nijesu odgovorile na ustavnopravne dileme na koje je predsjednik Crne Gore ukazao prilikom vraćanja zakona Skupštini na ponovno odlučivanje. I dalje nije uspostavljen, odnosno vraćen, odgovarajući sudski nadzor nad pojedinim mjerama tajnog nadzora koje ozbiljno zadiru u pravo na privatnost građana, poput praćenja, snimanja i osmatranja ljudi u javnom prostoru. Takođe, nijesu uspostavljene dodatne garancije koje bi spriječile mogućnost njihove proizvoljne ili nesrazmjerne primjene”, navode.

Kabinet predsjednika očekuje da će Ustavni sud, odlučujući po podnesenoj inicijativi i predlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u razumnom roku zauzeti stav o otvorenim ustavnopravnim pitanjima.

“Odluke Ustavnog suda bile bi od posebnog značaja za jačanje pravne sigurnosti, zaštitu ljudskih prava i uspostavljanje jasnih standarda u radu bezbjednosnog sektora, u skladu sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i pravnom tekovinom Evropske unije”, ističu.

Kabinet predsjednika očekuje da će se donosioci odluka u što kraćem roku, kroz nastavak inkluzivnog dijaloga, posvetiti otklanjanju svih pomenutih sistemskih nedostataka i potpunom usklađivanju zakonskih rješenja sa standardima vladavine prava i pravnom tekovinom Evropske unije.