On je za sjevernomakedonski portal “360stepeni.mk”, na pitanje  da li je Crna Gora najozbiljniji kandidat i kakva je hrvatska perspektiva te crnogorske ambicije, s obzirom na to da Hrvatska blokira zatvaranje Poglavlja 31 za Crnu Goru zbog niza zahtjeva povezanih sa nekim pitanjima u Crnoj Gori, kazao da “što se tiče cjelokupnog konteksta, koja je zemlja gdje, tu su stvari prilično jasne”.

“Crna Gora je realno najviše napredovala u tom institucionalnom procesu pregovora. S druge strane, Albanija je napravila veliki napredak u prethodnom periodu. Srbija je tu nešto sporija. Situacija sa Sjevernom Makedonijom je takva kakva jeste. Bosna i Hercegovina čeka da otvori svoje pregovore, iako je politička odluka donesena na nivou Evropskog savjeta, a ambicija koju ima BiH podrazumijeva i određene dogovore političkih partija i naroda oko osnovnih pitanja koja su sada više unutrašnjeg karaktera i očekuje se da se i to riješi. Kosovo, s druge strane, koje nije priznato od čak pet članica EU, ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i nalazi se, tako da kažem, sa BiH možda malo dalje od samog članstva”, rekao je Plenković.

Što se tiče Hrvatske, dodaje, “mi smo generalno za proširenje”.

“Godinama smo pomagali Crnoj Gori da ispuni reforme, prenosili smo znanje, preveli smo cijeli “aki“ (zajedničko evropsko pravo), odnosno pravnu tekovinu EU, koju smo radili, prevodili, investirali, to nas je na kraju nešto i koštalo, a besplatno smo je ustupili svim zemljama Jugoistočne Evrope, jer je to ipak ogromna količina evropskog zakonodavstva koja se stvarala decenijama, kako bi im bilo lakše prevođenje “akija“ na njihov jezik i kako bi taj pravni jezik i redaktura bili što bolji i efikasniji. Postoje određena otvorena pitanja i neki potezi koji su bili veoma loši i iznenađujući prije otprilike dvije godine, a koji su se dogodili u Skupštini Crne Gore, suprotno onome što se očekivalo, što je bilo obećano i dogovoreno”, kazao je Plenković.

Crna Gora se, kaže on, tu nalazi u poziciji da, kada je riječ o Poglavlju 31, (spoljnoj i bezbjednosnoj politici), koja podrazumijeva i dobrosusjedske odnose, treba da ispuni još neke kriterijume.

“Naši ministri vanjskih poslova zaduženi su da razgovaraju na tu temu i kada, odnosno ako ti kriterijumi budu ispunjeni, onda ćemo odlučivati o daljim koracima”, rekao je Plenković.