Radovanić ističe da je pozitivno što Evropska unija pokazuje snažniju želju da Crna Gora bude njen dio nego što to, prema njegovoj ocjeni, trenutno svojim rezultatima zaslužuje. Smatra da su evropske integracije pitanje koje prevazilazi uskopartijske i dnevnopolitičke interese.

“Ono što je do nas jeste da iskoristimo ovu šansu i prozor koji nam se ukazao i završimo ono što je do nas. I da ponovim tu maksimu za koju mislim da je najbolja: mi treba da budemo dio Evropske unije zbog Crne Gore, a ne zbog Brisela”, rekao je.

Ocjenjuje da je rad tužilaštva pomjeren sa mrtve tačke, te da je stanje u odnosu na period prije 2020. značajno unaprijeđeno. Pozitivno je ocijenio rezultate tužilaštva, kao i rad glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.

“U suštini, vladavina prava mora zaživjeti u Crnoj Gori, ali sa druge strane, ako imamo situacije poput ugovora sa UAE gdje se suspenduje nacionalno zakonodavstvo i imate primjer da se državni interes stavi u službu privatnog interesa, onda ne možemo da govorimo o esenciji vladavine prava u Crnoj Gori”, kazao je Radovanić.

Komentarišući lokalne i parlamentarne izbore zakazane za narednu godinu, Radovanić je istakao da je prioritet završiti reformu izbornog zakonodavstva i time osigurati legitimitet izbornog procesa. Kao ključni problem izdvaja stanje u Centralnoj izbornoj komisiji i kontinuirano odlaganje konkursa.

“Imamo problema trenutno sa Centralnom izbornom komisijom, poništen je peti konkurs, moramo izvršiti i popunu članova i to je reforma izbornog zakonodavstva, moramo imati saglasnost dvije trećine poslanika, što znači da se ponovo mora otvoriti partnerski dijalog između parlamentarne većine i opozicije, a to svakako moramo završiti što prije jer za manje od godinu dana nam slijede set lokalnih i parlamentarnih izbora”, dodao je Radovanić.

Podsjećamo, Administrativni odbor Skupštine Crne Gore pokrenuo je postupak određivanja člana Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i člana Centralne izbornog komisije, upućivanjem javnog poziva nevladinim organizacijama. Izbor predsjednika i četiri člana CIK-a mjesecima je u zastoju, nakon što je pet javnih konkursa završeno bez utvrđivanja liste kandidata, dok se izbori očekuju u junu naredne godine.