„Vladina neodgovorna ekonomska politika vodi ka rastu deficita, povećanju javnog duga i dovođenju u pitanje srednjoročne stabilnosti javnih finansija”, saopštio je Šehović.
Ukazao je da MMF procjenjuje da će deficit u ovoj godini premašiti zakonski dozvoljeni nivo, koji je već sada jedan od najvećih na Zapadnom Balkanu.
Još ozbiljnije, kako navodi, jeste upozorenje da bi, bez novih mjera, deficit mogao dostići i više od četiri odsto BDP-a do kraja decenije, što Crnu Goru dodatno udaljava od članstva u eurozoni.
Šehović je naglasio da izvještaj jasno navodi kako nekontrolisani rast rashoda izazvan reformom zdravstvenog i penzionog sistema, koji će, na primjer, generisati deficit Fonda PIO od oko 400 miliona eura do kraja ove godine, zajedno sa efektima programa Evropa sad 2.0, stvara neodrživ pritisak na javne finansije.
„To je potvrda da je Vlada, vođena kratkoročnim političkim interesima i jeftinim populizmom, ozbiljno dovela u pitanje održivost fiskalne politike i time ugrozila ekonomsku perspektive države”, naveo je.
Kao poseban alarm istakao je upozorenje MMF-a o visini javnog duga, koji će dostići 65 odsto BDP-a do 2030. godine, te naglašenu potrebu dubokih reformi poreskog sistema, penzija i zdravstva.
„Nažalost, vlast se bavi improvizacijama zasnovanim na populističko-potrošačkom modelu, odnosno na tzv. bilbord ekonomiji, dok izostaje dugoročna vizija i reformska strategija”, kazao je.
Šehović podsjeća i da Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, što, kako ocjenjuje, jasno pokazuje da model rasta zasnovan isključivo na potrošnji i uvozu nije održiv.
„Bez ozbiljne diverzifikacije ekonomije i jačanja proizvodnih kapaciteta, naša zemlja će nastaviti da se suočava sa rastućim spoljnim disbalansima”, dodao je.
Upozorava i na problem inflacije, koja je u Crnoj Gori gotovo dvostruko viša nego u državama koje koriste euro kao zvanično sredstvo plaćanja.
„Na taj način inflacija je u velikoj mjeri poništila efekat nominalnog rasta plata i penzija, pa građani danas realno žive lošije nego što statistika pokušava da prikaže”, rekao je Šehović.
Navodi i da izvještaj MMF-a ukazuje na potrebu većeg priliva stranih direktnih investicija, ali i da je problem u njihovoj strukturi.
„One se i dalje pretežno slivaju u nekretnine i građevinarstvo. Takva ulaganja ne stvaraju nove proizvodne kapacitete, ne podstiču održiv rast niti otvaraju kvalitetna radna mjesta. Umjesto toga, potrebno je obezbijediti uslove da strane investicije imaju stvarni razvojni efekat i da doprinose održivom ekonomskom rastu i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta”, poručio je.
Posebno je, kaže on, važno i upozorenje da Centralna banka mora ostati nezavisna i kadrovski osnažena.
„To je indirektna kritika pokušajima vlasti da i ovu ključnu instituciju potpuno podvedu pod politički uticaj, čime se dodatno podriva povjerenje u finansijski sistem. Crna Gora se danas nalazi u tački kada su potrebne ozbiljne reforme, a ne predizborni eksperimenti sa krajnje neizvjesnim posljedicama. Umjesto kockarske ekonomije kakvu danas imamo, potrebno je vratiti se odgovornoj fiskalnoj politici zasnovanoj na ekonomskoj nauci. U suprotnom, teret neodgovornosti vlasti platiće građani kroz veće poreze i dugove, niži standard i usporen ekonomski rast”, zaključio je Šehović.
