Ugovori o djelu, koji nose potpis generalnog sekretara Skupštine Crne Gore Bobana Stanišića, sklapani su radi pokrivanja najrazličitijih zanimanja: kurira, fotografa, čistačica i vozača, daktilografa… Obrazovni profili angažovanih kreću se od završene osnovne škole do doktora nauka.

Iznosi na koje su potpisani ugovori kreću se od 800 do 1.400 eura, koliko će dobijati Gogić.

Gogićeva pravna podrška

Skupština Crne Gore sklopila je 29. decembra 2025. ugovor o djelu sa bivšim sudijom Ustavnog suda Miloradom Gogićem, kome će se u narednih godinu dana isplaćivati 1.400 eura mjesečne neto naknade. On će, kako se navodi u ugovoru, obavljati poslove pravne podrške, izrade pravnih akata i savjetovanja u međunarodnim pravnim pitanjima za potrebe kabineta predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

Gogićev angažman koštaće zakonodavni dom ukupno 19.066,56 eura bruto.

Gogić je angažovan septembra 2024. godine prvi put kao saradnik u kabinetu predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića. Iz Mandićevog kabineta su tada objasnili su da Gogić nije imenovan za savjetnika, pa zbog toga nije bilo potrebe za procesom imenovanja.

Savjetnika predsjednika bira Skupština, na predlog Administrativnog odbora.

’’Predsjednik Skupštine Andrija Mandić bivšeg predsjednika Ustavnog suda Milorada Gogića doživljava svojim najbližim savjetnikom, iako je on formalno stručni saradnik predsjednika Skupštine na poslovima pravne ekspertize i pružanja visoke stručne pravne podrške u vezi sa zakonodavnim procesom, ustavnim pitanjima i pravnim aktima, kao i davanju mišljenja o usklađenosti međunarodnih ugovora i drugih međunarodnih akata sa Ustavom i zakonodavstvom. Stoga, nije bilo potrebe za procesom imenovanja’’, rekli su iz Mandićevog kabineta.

Ugovor o djelu sa Mirkom Lalatovićem zaključen je 29. decembra, a njegov zadatak je izrada analiza i učešće u organizaciji sastanaka iz oblasti međunarodnih odnosa, kao i drugih poslova iz djelokruga Kabineta predsjednika Skupštine.

Ugovor je zaključen za period od 1. januara do 31. decembra 2026. Za ovaj angažman predviđena je mjesečna naknada od 1.300 eura neto, odnosno 1.475,39 eura bruto. Ukupna naknada za cijeli period iznosi 17.704,68 eura bruto, odnosno 15.600 eura neto.

Na zvaničnom spisku, objavljenom na sajtu Skupštine, Lalatovića nema među savjetnicima Mandića. Skupštinski portal je, međutim, 19. maja 2025. objavio da je Mandić primio u plenarnoj sali Skupštine grupu sastavljenu od preko 50 studenata master i doktorskih studija Harvard univerziteta, koji borave u Crnoj Gori u okviru studijskog putovanja “Balkan Trek”. Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Skupštine, kako se navodi, “prisutnima se obratio savjetnik za spoljnu politiku Mirko Lalatović, koji je govorio o poziciji Crne Gore u savremenim međunarodnim odnosima, kao i o glavnim pravcima parlamentarne diplomatije”.

I usmeno i virtuelno

Ugovor o djelu zaključen je i sa Milanom Krstićem, doktorom nauka. Prema članu 1 ugovora, on kao izvršilac posla radi: izradu analiza i izvještaja, praćenje i izvještavanje (uključujući i usmeno/virtuelno), analizu glavnih makro geopolitičkih trendova sa posebnim fokusom na SAD, Kinu, Rusiju, EU i njihove međusobne odnose i prelivanja na Zapadni Balkan i Crnu Goru. Mjesečna neto naknada za ovaj posao iznosi 1.200 eura, a za Krstićev angažman, za godinu dana, biće ukupno plaćeno 16.342,80 eura bruto.

Diplomirana pravnica Jelena Radonjić angažovana je za obavljanje stručnih poslova u vezi sa pripremom, izradom i realizacijom akata za potrebe Skupštine. Njena naknada po ugovoru za godinu dana iznosi ukupno bruto 16.342,80 eura, odnosno 1.200 eura neto mjesečno.

Ugovorom je predviđeno da obavlja stručne poslove u vezi sa pripremom, izradom i realizacijom akata za potrebe Skupštine. Posao obuhvata administrativne i pravno-stručne aktivnosti koje podržavaju rad Skupštine. Obavezna je da svoje zadatke izvršava u periodu od 1. januara do 31. decembra 2026. godine, prema uputstvima dobijenim od naručioca. Za ovaj angažman predviđena je mjesečna naknada od 1.200 eura neto, odnosno 1.361,90 eura bruto. Ukupna naknada za cijeli period iznosi 14.400 eura neto i 16.342,80 eura bruto.

Ugovorom o djelu Krsta Vukadinovića (VSS) predviđeno je pružanje stručne pomoći u definisanju i planiranju smjernica za izradu predloga projekata. Posao se odnosi na pripremu i strateško oblikovanje projektnih prijedloga za potrebe rada Skupštine. Ugovor je zaključen za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine. Za ovaj angažman predviđena je mjesečna naknada od 1.200 eura neto, odnosno 1.477,45 eura bruto.

Ines Mrdović, direktorica Akcije za socijalnu pravdu, smatra da se većinom radi o licima koja obavljaju redovne poslove i to su praktično zaposleni, ali ne uživaju zakonsku zaštitu i prava kao lica koja imaju regularne ugovore o radu.

“Budžetom za ovu godinu je na poziciji Administracije Skupštine Crne Gore projektovano oko 550 hiljada eura za izdatak ugovora o djelu. S obzirom na to da se govori o duplo većoj sumi, moguće da su poreski izdaci za ove ugovore projektovani na drugoj budžetskoj liniji, ili će tokom godine dolaziti do preusmjeravanja sa drugih budžetskih linija”, ističe Mrdović.

U izbornom grotlu

U svakom slučaju, dodaje ona, radi se o velikoj sumi koju Skupština izdvaja za ugovore o djelu. Mrdović ističe da je moguće da u završnici pregovora sa EU parlamentu treba više ljudi, ali njih onda treba angažovati javnim oglašavanjem i kroz redovne ugovore o radu, a ne kroz ugovore o djelu.

Naravno, dodaje Mrdović, ne treba zaboraviti ni činjenicu da smo mi već u izbornom “grotlu”, uprkos tome što će se izbori, i parlamentarni i lokalni, održati za godinu.

Direktorica ASP podseća da je DPS kao svoj patent uveo ugovore o djelu kao “prečicu” u zapošljavanjima u javnom sektoru iz partijskih, nepotističkih ili drugih interesa.

“Ta praksa je odomaćena i nije zaustavljena. “Partijska kapitalizacija” ove prakse obično dolazi u izbornom danu. Ugovori o djelu su zapravo jedan od produkata partitokratskog društva, jer smo mi partitokratija, a ne uređeni sistem sa jakim institucijama”, upozorava Mrdović.

Ona podsjeća da je u javnom sektoru kontrola zakonite potrošnje novca iz Budžeta zadatak Budžetske inspekcije, a kod javnih preduzeća i ustanova Inspekcije rada.

“Međutim, sistem je omogućio da ovi ugovori praktično postanu “regularni” za zaposlenja, iako zakon jasno kaže kada se oni mogu zaključiti i koliko trajati. Budžetske jedinice projektuju Budžetom iznose za ova angažovanja i tu se sva priča uglavnom završava, jer su budžetski “pokriveni”, zaključuje Ines Mrdović.

Do podataka za ovaj tekst “vijesti” su došle koristeći aplikaciju MANS-a “pitajte institucije”.