Nije bilo uzdržanih niti poslanika koji su bili protiv,.

Vlast i dio opozicije su se Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize od 7. jula obavezali da do kraja jula usvoje izmjene ovih zakona.

Predloženim izmjenama uvode se nova rješenja koja se odnose na rad Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, ali i na kontrolu primjene pojedinih mjera tajnog nadzora, pri čemu se značajno proširuju ovlašćenja sudske vlasti.

Kada je riječ o Zakonu o ANB-u, predviđeno je da odluku o primjeni pojedinih mjera tajnog prikupljanja podataka ubuduće donosi predsjednik Vrhovnog suda. To se odnosi na pristup posebnim kategorijama ličnih podataka, uključujući genetske i biometrijske podatke, profilisanje, kao i druge vrste obrade podataka koje predstavljaju ozbiljno zadiranje u pravo na privatnost.

Ove mjere moći će da budu odobrene isključivo na osnovu obrazloženog pisanog predloga direktora ANB-a i to za svaki pojedinačni slučaj, ukoliko postoje razlozi za sumnju da je ugrožena nacionalna bezbjednost.

Isto rješenje predviđeno je i za produženje trajanja tih mjera, o čemu će, takođe, odlučivati predsjednik Vrhovnog suda ili sudija koji ga mijenja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Predlog zakona propisuje i obavezu da se mjera tajnog nadzora obustavi odmah po prestanku razloga zbog kojih je određena, dok je direktor Agencije dužan da o tome pisanim putem obavijesti predsjednika Vrhovnog suda.

Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima mijenja se i način formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji. Komisiju će ubuduće imenovati Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova, uz prethodno mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.

Novina je i proširenje sastava Komisije. Umjesto dosadašnjih pet, imaće šest članova, a među njima će biti i državni tužilac ili zaposleni u Državnom tužilaštvu kojeg predlaže glavni specijalni tužilac.