Forum je otvorio generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, koji je istakao da je parlament, kao dom demokratije i majka svih vlasti, u prethodne dvije i po godine dokazala da je najvažnija institucija i jedan od glavnih pokretača evropskog puta Crne Gore.

Kako je kazao, ovaj saziv je u prethodnom periodu usvojio oko 500 zakona, od čega je 307 direktno vezano za usklađivanje našeg pravnog sistema sa pravnim tekovinama EU.

Stanišić je naglasio da se zakoni iz evropske agende usvajaju skoro dvotrećinskom većinom, što je, prema njegovim riječima, rijetkost – ne samo u istoriji našeg parlamentarizma i u zemljama regiona, već i u parlamentima širom Evrope.

To je, kako je naveo, još jedan dokaz da kada je riječ o evropskom putu Crne Gore, granice ne postoje, odnosno da se granice brišu između vlasti i opozicije.

Generalni sekretar je istakao da se, pored značajne uloge parlamentarne većine, u ovom slučaju mora osvrnuti i na ulogu opozicije, koja je svojim glasovima, radom i konstruktivnim stavom doprinijela i ostavila snažan pečat na zajedničkom uspjehu.

Zato, kako je poručio, zatvaranje 18 poglavlja, a nada se do kraja godine i svih preostalih, nije uspjeh nijedne partije, većine ili vlade, već uspjeh svih institucija zajedno, na čelu sa Skupštinom Crne Gore.

“To je uspjeh svih onih političkih aktera koji su uvidjeli da je ovo istorijska šansa Crne Gore koju ne smijemo propustiti”, rekao je generalni sekretar.

Stanišić je zaključio da upravo forumi poput ovog imaju poseban značaj, jer se jačanje demokratije ne odvija samo kroz institucije, već i kroz otvoren razgovor, suočavanje različitih mišljenja i spremnost da jedni druge čujemo.

Izrazio je nadu da će današnja diskusija biti uspješna, te da će ponuditi mnoge odgovore i postaviti brojna pitanja koja će biti podsticaj da se još snažnije radi kako bi evropski put Crne Gore bio i put jačanja njene demokratije.

U uvodnom dijelu prisutnima se obratila i šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Crnoj Gori, Lejla Dervišagić, koja je istakla da je Međunarodni dan demokratije prilika da se razmisli šta demokratija zaista znači i šta možemo zajednički učiniti kako bismo je sačuvali i ojačali.

Dervišagić je podsjetila da se demokratija ne svodi samo na održavanje izbora, već podrazumijeva snažne i odgovorne institucije, podjelu vlasti, nezavisno pravosuđe, slobodu izražavanja i medija, učešće civilnog društva, te poštovanje ljudskih prava i vladavine prava. Naglasila je da Savjet Evrope, od svog osnivanja 1949. godine, radi na izgradnji evropskog prostora zasnovanog upravo na ovim vrijednostima.

Govoreći o savremenim izazovima, istakla je da se demokratije danas suočavaju sa rastućom polarizacijom, dezinformacijama, gubitkom povjerenja u institucije, pritiscima na nezavisne medije i novim oblicima manipulacije informacijama, dok digitalne tehnologije i vještačka inteligencija donose i nove mogućnosti i nove izazove za demokratski dijalog.

Podsjetila je na Novi demokratski pakt za Evropu, inicijativu koju je 2025. godine pokrenuo generalni sekretar Savjeta Evrope, Alain Berset, sa ciljem jačanja demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u Evropi. Kako je objasnila, Pakt ne teži da iznova osmisli demokratiju, već da obnovi pristup demokratiji, ojača njene temelje, obnovi povjerenje građana i prilagodi institucije novim realnostima.

Dervišagić je posebno istakla značaj Crne Gore kao partnera Savjeta Evrope, navodeći saradnju u oblastima jačanja pravosuđa i vladavine prava, zaštite ljudskih prava, slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije, kao i jačanja učešća građana i razvoja demokratskih inovacija.

Ova saradnja, kako je dodala, dobija poseban značaj uoči predsjedavanja Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope, koje počinje 10. novembra 2026. i traje do 12. maja 2027. godine predstavljajući, kako je poručila,“i veliku odgovornost i veliku priliku za zemlju.“

Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović, naveo je da je važno što se razgovor o stanju demokratije u Crnoj Gori, Evropi i svijetu vodi baš u Skupštini Crne Gore koja bi trebalo da bude mjesto argumentovane debate i međusobnog uvažavanja različitih političkih stavova, te institucija koja čuva volju građana i donosi odluke u njihovom najboljem interesu.

Podsjetio je da je Crna Gora od obnove nezavisnosti do danas prolazila kroz brojne situacije koje su ukazale na slabosti demokratskog sistema, i poručio je da snaga i nezavisnost institucija predstavljaju ključni preduslov da demokratske vrijednosti zaista zažive u praksi.

Radović je naglasio da Građanska alijansa ove godine obilježava 15 godina postojanja, tokom kojih je nastojala da bude korektiv društvenih procesa. Posebno je istakao ulogu Škole političkih studija Crne Gore, koja osnažuje sadašnje i buduće lidere u oblastima vladavine prava, ljudskih prava, poštovanja različitosti i kulture dijaloga, kao dio šire mreže od 21 škole političkih studija Savjeta Evrope u jugoistočnoj Evropi i šire.

Kako je objasnio, ideja današnjeg Foruma proizašla je iz uvjerenja da demokratske institucije nijesu dovoljne bez ljudi koji razumiju i primjenjuju vrijednosti na kojima te institucije počivaju.

Cilj skupa je, kako je saopšteno, da se razgovara o tome gdje se Crna Gora danas nalazi na putu demokratskog razvoja, da li su izgrađene snažnije institucije i politička kultura koja štiti ljudska i manjinska prava, i da li je vladavina prava postala stvarna vrijednost društva, a ne samo formalna obaveza na evropskom putu.

U okviru Foruma održana je panel diskusija posvećena perspektivama demokratije u savremenom crnogorskom kontekstu i ulozi evropskih integracija u jačanju demokratskih vrijednosti. U panelu su učestvovali prof. dr Sonja Tomović–Šundić, prof. dr Miloš Bešić, prof. dr Nebojša Vučinić i Stefan Đukić, dok je moderator panela bio dr Branislav Radulović.

“Forum Škole političkih studija predstavlja prostor za razmjenu mišljenja i iskustava između predstavnika institucija, civilnog društva, akademske zajednice i mladih, sa ciljem podsticanja argumentovane debate o ključnim pitanjima demokratskog razvoja Crne Gore. Kroz ovakve aktivnosti dodatno se podstiče dijalog o evropskoj perspektivi Crne Gore i vrijednostima na kojima počiva demokratsko društvo, uz poseban akcenat na odgovornost institucija, učešće građana i jačanje demokratskih kapaciteta”, saopšteno je iz Skupštine.