Na novom zasjedanju raspravljen je i usvojen predlog Kine o formulisanju petnaestog petogodišnjeg plana za nacionalnu ekonomiju i društveni razvoj.

Takođe je dat pregled razvojnih dostignuća Kine tokom četrnaestog petogodišnjeg plana (2021-2025).

Ovaj plan realizovao se u uslovima suočenosti sa pandemijom i nizom rizika i izazova.

Kineska ekonomija je stabilno rasla tokom proteklih pet godina. Ukupni obim kineske ekonomije je postepeno prešao od 110, 120 i 130 bilioaona kineskih jena, a do kraja 2025 godine će premašiti oko 140 biliona jena uz prosječan godišnji rast od 5,5 odsto, a kineski doprinos svjetskom ekonomskom razvoju je ostao na nivou od oko 40 odsto godišnje.

U prošloj godini ulaganja u istraživanje i razvoj su premašili 3,6 biliona jena, čime se Kina svrstala među 10 najinovativnijih zemalja svijeta prema Globalnom indeksu inovacije.

Broj visokotehnoloških preduzeća je, uz to, premašio pola miliona.

Leteći automobili su već bili u probnoj upotrebi, dok je pametna luka ostvarila potpuni automatizovani rad.

Kina je nastavila zelenu tranziciju i proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Jedna trećina potrošene električne energije proizvođena je iz zelenih izvora.

Kina je proširila rezultate i u oblasti siromaštva. Prosječni raspoloživi dohodak ruralnih stanovnika porastao je sa više od 12 000 jena u 2020. godini na više od 17 000 jena u prošlog godini.

Radilo se i na daljem razvoju obrazovanja, pa je broj visokoobrazovanih građana premašio 250 miliona.

“Ova plenarna sjednica dodatno je poslala jasan signal i iskazala iskrenu namjeru Kine da nastavi sa širenjem otvaranja prema svijetu na visokom nivou”, kazao je ambasador. Kina je potpisala 23 sporazuma o slobodnoj trgovini sa više od 30 zemalja regiona, a u budućnosti će nastaviti da širi pristup tržištu u oblasti otvorenosti.

Kina će zajedno sa svim državama uključujući i Crnu Goru nastaviti da promoviše visokokvalitetnu izgradnju i inicijativu “Pojas i put”.

Tokom perioda 14. petogodišnjeg plana uspješno je završena izgradnja dionice autoputa Bar-Boljare u Crnoj Gori što je postao simbolični projekat kinesko-crnogorske saradnje.

U narednom periodu Kina će sve više ohrabrivati kineske kompanije sa kapacitetom da posluju u Crnoj Gori kako bi se kontinuirano stvarali novi rezultati saradnje.

“Spremni smo da zajedno sa crnogorskom stranom nastavimo tradicionalno prijateljstvo i produbljujemo obostranu korisnu saradnju i podignemo naše odnose na još viši nivo”, istakao je ambasador.

Ove godine se obilježava 80. godišnjica osnivanja UN. Ambasador je podsjetio da je nedavno predsjednik Kine Ši Đin Ping predstavio inicijativu za globalno upravljanje koja sažima kineske stavove i preporuke za reformu i unapređenje globalnog upravljanja.

Nakon predstavljanja inicijative ona je izazvala široku i pozitivnu reakciju u međunarodnoj zajednici sa više od 140 zemalja i međunarodnih organizacija koje su izrazile podršku.

Na pitanje o Rezoluciji 2758 ambasador je odgovorio podsjećanjem da je 26. Sjednica Generalne skupšine Ujedinjenih nacija 25. oktobra 1971. sa većinom usvojila rezoluciju kojom je NR Kina obnovila svoja sva zakonita prava u UN i odmah isključila predstavnike tajvanske vlasti iz UN-a, dodajući da zvanično pravno mišljenje Kancelarije UN za pravna pitanja jasno navodi da je Tajvan provincija Kine bez statusa nezavisnog entiteta i da tajvanske vlasti ne posjeduju nikakav oblik statusa vlade, te da pojedine zemlje iskrivljuju i šire pogrešnu tezu o neodređenom statusu Tajvana što, kako podvlači, predstavlja ozbiljno kršenje osnovnih principa međunarodnih odnosa kao što su suverenitet i nemiješanje u unutrašnje poslove.