Potpredsjednica DPS-a i poslanica u Skupštini Crne Gore, Aleksandra Vuković Kuč ocijenila je da Crna Gora danas ne funkcioniše kao društvo meritokratije, već kao, kako je navela, „društvo kakistokratije – vladavine najgorih“, u kojem znanje, obrazovanje i kompetencije nijesu ključni kriterijumi za napredovanje.
„Politika, koja je jedna od najmoćnijih manifestacija ljudskog duha, postala je arena za prosječne, a ti prosječni su napravili takvu stegu da ne dozvoljavaju da se probiju izuzetni ljudi, bili oni muškarci ili žene“, kazala je Vuković Kuč.
Ona je posebno ukazala na problem sumnjivih i kupljenih diploma, navodeći da su nadležne institucije same iznijele podatke da ih u Crnoj Gori ima između 22.000 i 25.000.
Kako je istakla, društvo koje ne problematizuje takvu praksu ne može očekivati ni stvarni prodor obrazovanih i kompetentnih žena u politici.
„Onog momenta kada shvatimo da je kriminal kupiti ili falsifikovati diplomu isto kao baviti se švercom duvana ili droge, tada možemo govoriti o promjenama“, poručila je Vuković Kuč.
Govoreći o rodnoj ravnopravnosti, navela je da patrijarhat i dalje snažno oblikuje politički i društveni ambijent, što se vidi i kroz otpor prema rodno osjetljivom jeziku. Ukazala je na paradoks da dio žena odbija upotrebu ženskih oblika titula, smatrajući da im to umanjuje autoritet, iako je, kako je naglasila, „jezik kuća bića iz koje sve proizlazi“.
Psihološkinja i doktorka rodnih studija, članica ANIME – Centra za žensko i mirovno obrazovanje, Ervina Dabidžinović ocijenila je da se višedecenijska i vjekovna nevidljivost žena može posmatrati kao oblik kolektivne traume, nastale kroz institucionalizaciju i normalizaciju njihove obespravljenosti.
„Radi se o strukturalnom i institucionalnom nasilju koje proizvodi patrijarhat. Žene su prisutne u javnom prostoru, ali im se ne dozvoljava stvarna moć“, kazala je Dabidžinović.
Ona je istakla da političke partije predstavljaju centre najjače patrijarhalne moći, u kojima su ključne pozicije gotovo isključivo rezervisane za muškarce, dok se ženama često dodjeljuju oblasti bez stvarne političke i finansijske moći.
„Onog trenutka kada žena pokuša da pređe granicu i uzme dio moći, sistem reaguje isključivanjem, napadima i delegitimisanjem“, upozorila je Dabidžinović.
Sagovornice su se saglasile da su politike rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori uglavnom formalne i normativne, bez suštinske primjene.
Dabidžinović je podsjetila da su zakoni često usvajani bez obezbijeđenih sredstava i mehanizama odgovornosti, zbog čega ostaju mrtvo slovo na papiru.
Vuković Kuč je istakla da danas snažno podržava uvođenje obavezujućih rodnih kvota i da je jedino pravedno rješenje kvota od 50 odsto žena u političkim tijelima.
„Bez obavezujućih kvota žene će ostati na marginama političkog odlučivanja. Pravedno je jedino 50 odsto“, naglasila je Vuković Kuč.
U razgovoru je bilo riječi i o nasilju nad ženama, govoru mržnje i femicidu, kao i o odgovornosti institucija koje često ne reaguju adekvatno. Sagovornice su zaključile da bez jasne političke volje, sistemskih promjena i snažnog ženskog savezništva nema stvarnog napretka u oblasti rodne ravnopravnosti i položaja žena u crnogorskoj politici.
Treća epizoda podcasta „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti“ koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives – CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.
