TOK SJEDNICE:
Ovlaščeni predstavnik Vlade, ministar pravde Bojan Božović pozravio je jučerašnje ustavne izmjene, istakavši da u skladu sa tim predlažu izmjene i dopune zakona o državnom tužilaštvu i SDT-u.
“Ključne novine odnose se na preciznije uređivanje razloga za prestanak mandata i razrješenje članova Tužilačkog savjeta, posebno u slučajevima sukoba interesa, kao i unapređenje postupka njihovog razrješenja radi jačanja odgovornosti i nepristrastnosti u radu ovog organa. Dodatno se preciziraju pravila o izuzeću članova TS-a u postupcima odlučivanja o disciplinoj odgovornosti tužilaca, ali i razrješenju vrhovnog državnog tužioca čime se dodatno jačaju garancije objektivnog i nepristrasnog odlučivanja. Takođe, predlogom zakona unapređuje se sistem disciplinske odgovornosti državnih tužilaca, preciziranjem postojećih i uvođenjem novih, težih disciplinskih prekršaja”, istakao je ministar.
Kada je riječ o o izmjenama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kako je Božović ukazao, jedna od ključnih novina odnosi se na unapređenje položaja i funkcionalne autonomije SDT-a, kroz preciznije uređivanje nadležnosti glavnog specijalnog tužioca, specijalnih tužioca i drugih tužilaca upućenih u ovo tužilaštvo.
Božović: Borba sa organizovanim kriminalnom i korupcijom prioritet aktuelne vlade
Poslanik SNP-a Bogdan Božović ocijenio je da je unapređenje sposobnosti institucija da se izbore sa organizovanim kriminalnom i korupcijom prioritet u radu aktuelne vlade.
Kako je kazao, ojačavanje SDT-a u kadrovskom i organizacionom smislu treba u konačnom da isporuči opipljivije rezultate u borbi protiv mafije.
“U tom procesu odgovornost parlamentarne većine jeste zaista velika i najznačajnija. Mi ne smijemo zasnivati svoju poltiku na zaštiti bilo kog pojedinca ili institucije od odgovornosti”, naveo je poslanik SNP-a.
Nikolić: Imamo rezervu prema novoj poziciji VDT-a i SDT-a
Andrija Nikolić (DPS) podsjetio je da je DPS podržao ustavne promjene koje se odnose na tužilaštvo isključivo zbog odgovornosti prema evropskom putu Crne Gore. Kako je naglasio, saopštili su da je to samo jedna etapa reforme, te da će se kroz zakone i primjenu u praksi vidjeti kako će funkcionisati nova pozicija tužilaštva.
On je poručio da u DPS-u imaju ozbiljnu rezervu prema novoj poziciji VDT-a i GST-a.
“Nova ustavna pozicija tužilaštva, zajedno sa ovim zakonima, po našem mišljenju dovodi do prevelike koncentracije moći kod VDT-a i SDT-a, bez adekvatne kontrole i protivteže”, ocijenio je Nikolić.
“Ako takvom aparatu date ogromna ovlašćenja, a ne obezbijedite jednako snažnu kontrolu, rizikujete da poremetite ravnotežu sistema vlasti u Crnoj Gori. Tada tužilaštvo počinje da liči na četvrtu granu vlasti, sa opasnošću da se po količini moći postavi iznad ostalih”, dodao je poslanik DPS-a.
Ćorović: Odgovornost članova TS-a jedna od najvažnijih novina
Jasmin Ćorović (Bošnjačka stranka) poručio je da zakonske izmjene ne treba posmatrati samo kroz ispunjenje evropskih obaveza.
“Oni su važni zato što neposredno uređuju pitanje odgovornosti tužilaca, položaja TS-a, funkcionisanja SDT-a, odnosa sa policijom i drugim državnim organima, kao i efikasnosti postupanja u predmetima koji su od posebnog značaja za vladavinu prava”, istakao je on, ocijenivši da se jedna od najvažnijih novina odnosi na odgovornost članova Tužilačkog savjeta.
Mikić: Ko traži da se stvari definišu na ovakav način?
Zoran Mikić (URA) podsjetio je da je ministar pravde krajem jula prihvatio da se o ova dva zakona odloži rasprava, jer je bilo predviđeno da se o njima raspravlja sa još preko 70 zakona. On je ministru zahvalio na tome, istakavši da uslijedi drugih prioriteta građanima promiču mnoge pravno-procesne novine.
“Ovo su mnogo važne teme. Danas uređujemo neke stvari sistemski i dugoročno”, naveo je on.
Kazao je da je URA dala veliki doprinos da dođe do reformi u sektoru bezbjednosti i tužilaštvu.
“Omogućili smo da počnu neki procesi i onda mi je mnogo lakše da govorim o ovome i kritikujem neke stvari koje nisu dobre. I nije mi jasno zašto nismo spremni da u Skupštini govorimo da nešto nije dobro. Ako je to uslov od strane naših evropskih partnera, onda to treba jasno da se saopšti. Mislim da treba da znamo ko je taj koji traži da se neke stvari definišu na ovakav način”, poručio je Mikić.
On je kritikovao intenciju da se glavnom specijalnom tužiocu i direktorima Uprave policije i ANB-a daju “faraonska ovlašćenja”, ocijenivši da se nisu stekli uslovi da se danas raspravlja o predloženim zakonskim izmjenama.
“Žao mi je što se nastavlja sa praksom da se neka rješenja predlažu na silu”, naglasio je poslanik URE.
Ministar Božović: Izmjene predložene zbog zatvaranja poglavlja 23 do kraja godine
Odgovarajući poslaniku Mikiću, ministar Božović poručio je da “niko od nas ovdje nema iluziju da smo mi presrećni zato što smo ovo predložili”.
“Ja prvi najvećim dijelom razumijem zebnju, skepsu i kritiku od strane poslanika opozicije, a slično sam razgovarao i sa kolegama iz većine. Ali izmjene danas predlažemo jer je ovo upravo bila crvena linija koja je postavljena od strane Evropske komisije da bismo zatvorili poglavlje 23 do kraja godine. Do 2020. rezultati SDT-a nisu bili na nivou neophodnom za nastavak evropskog puta. Od 2020. dolazi do promjene zakona i u tužilaštvu, ali te izmjene su bile protivne mišljenjima Venecijanske i Evropske komisije. Isto tada i državni tužioci su nerijetko isticali da o njihovom radu ocjenu daju advokati kao protivna strana u postupku. I ta prekoruka nije iščezla, ona je trajala i mi smo morali promijeniti zakone da bismo nastavili pregovarački proces”, objasnio je ministar.
Bojović: Tužilaštvo postalo prva grana vlasti
Vladislav Bojović (DNP) upitao je da li je ovo još jedno čudo neviđeno, imajući u vidu današnje i jučerašnje diskusije poslanika i jučerašnje glasanje za ustavne amandmane.
“Izglasavanjem ustavnih amandmana formirana je četvrta grana vlasti, zapravo prva grana vlasti u Crnoj Gori. Jedino DNP juče nije glasala za ustavne promjene kojima je omogućeno da se formira prva grana vlasti, a to je tužilaštvo koje je dobilo najveću moć u državi. Mi nismo glasali ne samo zbog toga što u ustavnim promjenama nema normiranja srpskog jezika, već i zbog toga što je ojačana pozicija VDT-a koji nije ispunio očekivanja građana”, ocijenio je Bojović.
Kako je kazao, očekivanja nisu ispunjena jer “vidimo da krivično ne odgovaraju svi oni koji su bili u vrhu bivše vlasti i brutalno opljačkali državu”.
On je izrazio bojazan da će tužilaštvo u narednom periodu uticati na oblikovanje političkih odnosa u Crnoj Gori – i prije i poslije nadolazećih izbora.
“Ojačana je pozicija nereformisanog tužilaštva u kojem su ostaci bivšeg režima. Ojačana je i pozicija nereformisanog sudstva u kojem su ostaci bivšeg režima. Osim što je izabrana nova predsjednica Vrhovnog suda, ključni kadrovi bivšeg režima u sudstvu su ostali u sistemu. Vidjećemo 2. septembra, kada budemo glasali oko novih ustavnih promjena o imunintetu predsjednika i članova Vlade. To praktično znači da će u susret izborima tužilaštvo moći bez Skupštne da izabere koga će da uhapsi od članova Vlade. Vlada je zaslužila da bude smijenjena i da padne, ali ovdje je riječ o pozicioniranju tužilaštva koje je, po svemu sudeći, proizvod dogovora po direktivi Johana Satlera. Na ovaj način Satler i njegovi nalogodavci imaće kontrolu nad Crnom Gorom i političkim procesima preko tužilaštva”, upozorio je poslanik DNP-a.
Predložene izmjene okarakterisao je kao “simuliranje i fingiranje suštinskih reformi tužilaštva, dok se u pozadini odvija realizacija plana i dogovora”.
Ponovio je kritiku da prema postojećoj regulativi VDT ne može da bude razriješen od strane Skupštine koja ga je birala.
Boris Bogdanović (Demokrate) u svom izlaganju iznio je oštre kritike na račun funkcionisanja sistema do 2020. godine, podsjetivši na ubistva Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića, ali i slučajeve Vanje Ćalović i Mladena Stojovića. On je kazao da se nada da će zakonske izmjene donijeti promjene, te da će institucije “progovoriti još jače”.
“A kada progovore, teško onima koji su svašta činili”, poručio je Bogdanović.
Poslanica DPS-a Sonja Popović ocijenila je da ovakva zakonska rješenja zahtijevaju šire konsultacije i da su u susret raspravi morala da budu razmotrena i ekspertska mišljenja. Kako je naglasila, povjerenja nema jer je “ova vlast na mnogo primjera do sada pokazala da sve je sve što radi skopčano sa usko partijskim i usko porodičniom interesima”.
Knežević: Postoji čovjek koji sa strane posmatra kako sazrijevamo
Poslanik i lider DNP-a, Milan Knežević ocijenio je da je parlamentarna većina i opozicija ujedinjena oko “svetog dokumenta – sporazum kod Satlera”.
“Slušajući desnu i lijevu stranu i stranu gdje je ministar dolazim do zaključka da uopšte niste zadovoljni predloženim izmjenama i dopunama. Pa ko se onda pitao? Otkud ovoliki talas iskrenosti među ovim dragim ljudima. Vidim čestitku Satlera i on kaže da ste pokazali zrelost. A vi sad tvrdite da niste srećni zbog ovoga. Ali postoji čovjek koji sa strane posmatra kako sazrijevamo”, poručio je Knežević.
Kolegama je spočitao da je juče izglasan “frankeštajn”.
“Vi ste onemogućili potpunu kontrolu ove skuštine što se tiče izbora VDT-a i kontrole Tužilačkog i Sudskog savjeta. Što se toga tiče, Skupština više ne treba da postoji. Ovdje treba otvoriti neku igraonicu, ili mini bazen, ili đakuzi, ili narodnu kuhinju… Neka ljudi dolaze ovdje da imaju nekakvu korist. Mi od juče ne treba više da postojimo kao poslanici, jer ste dali nadležnosti VDT-u i GST-u do tog nivoa da je bivši ministar unutrašnjih poslova nama danas sve objasnio. Mi ovo glasamo iz straha da ne budemo uhapšeni, a svako kaže: “Pozivamo sve neka hapse, nema izuzetaka…”, a svako misli da njega neće uhapsiti. A ja imam tu sreću što su mene hapsili nekoliko puta, pa imam taj komoditet da ne glasam za ovo. Pa neka me uhapse opet, pošto Vlada Bojovića neće hapsiti sigurno”, dodao je lider DNP-a.
Od ministra pravde, imajući u vidu dva primjera, zatražio je sljedeća objašnjenja:
“Jesmo li imali 50 metara odavde, u sred Višeg, Vrhovnog i Apelacionog suda, situaciju da se kopa tunel kao u filmu “Bjekstvo iz Šošenka”. I kopali su ljudi 15 dana tunel, a da dvije žene nije “ubila promaja”, ne bi se ni znalo da se kopa tunel. I ljudi su iskopali 150 metara – da nije bilo Morače došli bi do Pravnog fakulteta. I šta se dešava? Kreće akcija, uhapšeni su svi, počinje suđenje – svi oslobođeni. Samo mi objasnite kako je to moguće i kod koga je bio ključ od podruma gdje su kopali. I da li mi znamo koliko je predmeta ukrade i šta sve tamo nedostaje. I da li će iko iz Suda odogvarati, jer se pominjalo da je Boris Savić imao ključ?”, upitao je Knežević.
Drugi slučaj koji je pomenuo odnosi se na obijanje aparata sa hranom i pićem u centru Podgorice.
“Neki čovjek, izgleda mu je pao šećer, u centru grada obije onaj aparat sa “snikersom” i “koka-kolom”. I izgleda je uzeo pet-šest “koka-kola” i “fanti”, tri-četiri “snikersa” i dva “kinder buena”. Oni njega uhapse i osude ga na pet godina zatvora. Objasnite mi kojim članom Krivičnog zakonika se vodio sudija koji je to lice osudio na pet godina zatvora?”, istakao je on, podsjetivši da je toliko dobio prvi put za “državni udar”.
Knežević je ocijenio da se “sve ovo radi iz straha”.
“Kad sad sve ovo budemo usvojili, znate šta će se desiti? Kreću hapšenja… I onda, kad budu hapsili nekog ministra ili eventualno premijera Spajića, ili mene ili nekog iz DPS-a, da li ćete tada da kažete da je to dobro za evropski put jer nema nedodirljivih? Oćemo to tako da kažemo? Jer ovo se radi pred izbore i mi ćemo imati hapšenja od novembra-decembra, da pokažemo da smo uspješno zatvorili poglavlja 23 i 24. Neko će morati da bude žrtvovan, sa dokazima ili bez dokaza”, naveo je on.
Zakonske izmjene, prema Kneževićevim riječima, stvorila su dva čovjeka koja će da se bore do iznemoglosti za svoje “faraonske nadležnosti”.
“Ali Crna Gora nije Egipat, a mumija, makar da ja znam, nemamo”, poručio je Knežević.
Ministar Božović: Nijedan postupak neće biti vođen po političkoj osnovi
Ministar Božović u odgovoru Kneževiću kazao je da tokom cijelog mandata nije komentarisao nijedno hapšenje ili procesuiranje.
“Naravno, nadam se da niti jedan postupak neće biti vođen po političkoj osnovi i duboko vjerujem da će to biti tako. Isto tako razumijem strah i skepsu, ali na nama je da pratimo kako će se to odvijati. I isto tako, ako dođe do bilo kakvih zloupotreba, na nama je da nešto takvo ispravljamo”, poručio je ministar.
Kada je riječ o slučaju “Tunel”, kazao je da je to jedna od većih sramota u crnogorskom javnom diskursu.
“Žao mi je što još uvijek nemamo odgovorne i presuđene”, rekao je Božović.
Zirojević: Pooštriti kriterijume za prijem u SDT
Nikola Zirojević (Evropski savez) kazao je da se predloženim zakonskim izmjenama daje dodatna moć tužilačkoj organizaciji.
“Ja imam jedan predlog – pošto imamo problem da nam predstavnici tužilaštva i sudstva rijetko kad dolaze u parlament, predlažem da se amandmanski djeluje i da im uvedemo da im se svaki dolazak u Skupštinu plaća. Vjerujem da će onda, ako budu imali materijalnu satisfakciju, doći ako ne jednom onda recimo dva puta. Sve ovo što predviđaju zakonska rješenja ne bi bilo sporno da mi imamo objektivno tužilaštvo. Da smo mi država u kojoj institucije nezavisno rade svoj posao, ništa od ovoga ne bi bilo sporno”, ocijenio je Zirojević.
Kako je rekao, samo pravno iskustvo ne može biti dovoljan kriterijum za prijem u SDT, te da je kriterijume potrebno bolje precizirati.
“Složićemo se da nije svaki rad na pravnim poslovima, rad koji nekog može preporučiti da bude tužilac u SDT-u. Ova formulacija je preširoka i mi ne znamo šta ona zapravo znači”, naveo je poslanik ES-a.
Kljajević: Svi su nezadovoljni, ali uredno glasaju
Poslanica DNP-a Jelena Kljajević istakla je da se danas u parlamentu osjeća veoma zbunjeno.
“Šta mi radimo u stvari ova dva dana? Mi smo juče mijenjali Ustav, kako bi danas mijenjali ove zakone. Dakle, ušli smo u jedan proces, a od svih u sali čujemo da su potpuno nezadovoljni i ne slažu se sa promjenama. Ali, gle čuda, kada dođe red na glasanje, svi uredno glasaju. Naravno, izuzev DNP-a. Pa vas ja pitam, kakav je ovo matriks u koji smo upali?”, upitala je Kljajević.
Kako je kazala, lider DNP-a je to sve dobro objasnio kada je kazao da predstavnici i većine i opozicije “moraju da slušaju instrukcije Johana Satlera”.
Ona se osvrnula i na ustavne promjene, istakavši da se do skoro pričalo o Ustavu kao “maču u kamenu” i nepromjenjivoj kategoriji.
“To je onaj Ustav koji nam je u amanet ostavio Ranko Krivokapić. Ali, gledajte čuda, on ne može da se mijenja jedino u dijelu kada treba da se otkloni diskriminacija protiv srpskog jezika, srpskog naroda i dominantno lingivističke većine u ovoj državi. Ali kada treba da ga mijenjamo kad to kaže gospodin Satler, vrlo brzo se pritisnu tasteri, uprkos disonantnim tonovima koji se čuju”, poručila je ona.
Nosioci promjena od 30. avgusta 2020. godine, kako je naglasila, ovo što se danas dešava nisu očekivali.
“Građani su željeli promjene, građani su očekivali otklanjanje diskriminacija i nepravi. Šta smo u stvari dobili? Dobili smo sinhronizovano pjevanje: “Druže Ranko mi ti se kunemo da sa tvoga puta ne skrenemo”. Taj put nam i dalje trasira gospodin Krivokapić, naš ustavopisac, koji je visoko u Vladi Crne Gore i opredjeljuje političke procese i vanjsku i spoljnu politiku”, poručila je poslanica DNP-a.
Zakonske izmjene, kako je ocijenila, daju neograničenu moć Vrhovnom državnom tužilaštvu koje, kako je ocijenila, brani tekovine Mila Đukanovića.
“Tako dobro ih brani, da ja vjerujem da im i Milivoje Katnić zavidi”, dodala je ona.
“Nevjerovatno je da šest godina nakon svih ovih promjene koje su se navodno desile mi nemamo nijednu rasvijetljenu aferu. Ja ih sada neću nabrajati, ali to su sve one afere koje su od devedesetih nadalje ostavile more ljudi bez posla. I ti ljudi su očekivali da će konačno doći do promjena”, kazala je Kljajević.
Kada je riječ o aferi “Telekom”, ona je ocijenila da se tu vidi kako se brani lik i djelo bivšeg predsjednika i premijera Đukanovića. Umjesto da preduzme krivično gonjenje, kako je navela, vrhovni državni tužilac je uložio pravni lijek kako bi to spriječio.
“Mi tom čovjeku sada dajemo jednu neograničenu moć i uticaj. U stvari, dajemo mu noć nekog vrhovnog boga iz grčke mitologije. On toliko štiti familiju Đukanović da bi i Milivoje Katnić na tome pozavidio”, poručila je Kljajević.
Apelovala je da se ne stvara “represivni aparat” i “četvrta grana vlasti”, jer to, kako je naglasila, nikome neće dobro donijeti.
“Nismo se borili za ovakve promjene i nećemo nikada biti na tom putu”, zaključila je Kljajević.
RANIJE DANAS U PARLAMENTU:
Poslanici su prethodno raspravljali o izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela-
Ovlašćeni predstavnik Vlade, ministar pravde Bojan Božović u dopunskom obrazloženju kazao je da je izmjenama članova 4,5 i 6 proširen osnov odgovornosti.
“Pored odgovornosti za djelo odgovornog lica, pravno lice će odgovarati i kada je djelo u njegovu korist učinilo lice koje djeluje pod rukovodstvom odgovornog lica, pod uslovom da je izvršenje omogućeno propustom odgovornog lica da sprovede nadzor ili kontrolu koju je bilo dužno da izvrši. Takođe, članovima 14 i 15 važećeg zakona prilagođavamo zahtjev da novčane kazne budu djelotvorne, srazmjerne i svakako odvraćajuće. Kada šteta ili protivpravna imovinska korist ne postoji ili ih je teško utvrditi, opšti raspon kazne povećava se sa sadašnjih 1.000 do 5.000.000 eura na 4.000 do 40.000.000 eura”, naveo je Božović.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin ocijenio je da izmjene i reforme donose veći nivo ozbiljnosti i veći nivo sredstava u rukama države, koja se, kako je rekao, može boriti i protiv identifikovanih krivičnih djela u privrednom sistemu.
“Krivično djelo ne mora uvijek biti sredstvo za lično bogaćenje pojedinca koji je izvršilac tog djela pribavljanjem protivpravne imovinske koristi, već i sredstvo kojim se obezbjeđuje koristi određenom pravnom licu – firmi ili kompaniji. I po sadašnjem zakonu pravno lice može odgovarati za krivično djelo koje učini odgovorno lice u svoje ime, u okviru svojih ovlašćenja… Proširenjem spektra odgovornosti i na druga lica u samoj kompaniji, koja u okviru svojih djelatnosti učine krivično djelo, činimo ovaj zakon mnogo bogatijim kada su u pitanju pravne norme”, naveo je on.
Poslanica DPS-a Nela Savković Vukčević kazala je da je u toku rasprava o zakonu koji jasno poručuje da se niko ne smije kriti iza institucije, tijela, komsije ili žirija. Ona je podsjetila na jedan, kako je istakla, od vrijednosnih sunovrata Crne Gore prošle godine, a to je, prema njenim riječima, dodjela Trinaestojulske nagrade.
Ona je posebno problematizovala to što je nagrada dodijeljena književniku Bećiru Vukoviću, a podsjetila je i da je muzičar Miloš Karadaglić odbio da primi Trinaestojulsku nagradu.
“Mi tražimo odgovornost pravnih lica upravo za krivična djela, ali dozvoljavamo neodgovornost državnih tijela za štetu koju ona nanose simbolima ove države na koju se oni pozivaju i u čije ime donose ovaj zakon”, kazala je Savković Vukčević.
Milan Lekić (NSD) istakao je da je riječ o vrlo bitnom zakonu, posebno za gradove kao što su Pljevlja, koji imaju razvijenu industriju.
“Ovdje mogu da konstatujem da je na prvom mjestu razlog za dopunu postojećeg zakona usaglašavanje sa regulativom Evropske unije, odnosno sa direktivom koja se odnosi na zaštitu životne sredine. Drugi razlog zbog kojeg se, po mom mišljenju, mijenja zakon jeste pojačavanje kaznenih odredbi. Imali smo do sada zakon koji prvenstveno nije ni dovoljno poštovan ili je primijenjivan selektivno, ali da se poštovao vjerovatno se ne bi dešavali mnogi ekološki incidenti. Međutim, ovaj predlog je dopunio regulativu i pojačao kazne, što je bio i cilj – da se stvori veća odgovornost privrednih i pravnih subjekata”, poručio je Lekić.
Podsjetio je i na nekoliko ekoloških incidenata u Pljevljima koji su se dogodili u proteklih nekoliko godina: pomor ribe 2019. godine uslijed ispuštanja otpadnih voda, podignute velike količine prašine sa odlagališta pepela i šljake 2005. godine, kada je zasuto cijelo naselje u okruženju odlagališta, uslijed čega su mještani morali da budu iseljeni, ekološke incidente u rudniku “Šuplja stijena”….
“Nadam se da pooštrene mjere nisu zbog prikupljanja novca, već da djeluju na privredna društva da se odgovornije ponašaju”, poručio je Lekić.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur kazala je da ekološki kriminal predstavlja jedan od najvećih bezbjednosnih i društvenih izazova u Crnoj Gori. Kako je navela, nelegalna sječa šuma, divlja gradnja, devastacija zaštićenih područja, nelegalna eksploatacija šljunka iz korita rijeka, zagađenje vode i vazduha, kao i nepropisno odlaganje opasnog otpada svakodnevni su naslovi u našim medijima.
“Zakon koji se odnosi na odgovornost pravnih lica za ova krivična djela predstavlja važan iskorak u usklađivanju našeg zakonodavstva sa pravnom tekvinom EU, posebno sa direktivom o ekološkom kriminalu. Njima se uvodi jasna poruka da pravna lica, kao nosioci ekonomskih aktivnosti, moraju snositi punu odgovornost za posljedice svojih postupaka prema društvu i životnoj sredine. Povećanjem novčanih kazni do 40 miliona eura i uvođenjem nove sankcije isključenja iz pristupa javnim finansijama nadam se da će dovesti do većeg reda u našem društvu”, istakla je ona.
Ipak, kako je upozorila, uticaj krupnog kapitala pokazao se kao odlučujući remetilački faktor u suzbijanju ekoloških incidenata.
“Pitanje je da li će ove mjere zaustaviti nelegalnu eksploataciju šljunka u slivu Morače i nekontrolisano uništavanje šumskog fonda na sjeveru, divlju gradnju i betoniranje obale i ispuštanje otpadnih voda bez prečišćivača u rijeke i jezera, ako znamo da privredni subjekti koji prave ovakve incidente najjači privredni subjekti u zemlji”, ukazala je Ćinćur.
Adrijan Vuksanović (HGI) iskazao je punu podršku izmjenama zakona, ocijenivši da se danas čulo dosta toga afirmativnog po pitanju nove regulative.
“Širimo dijapazon odgovornosti i ja bih rekao da ovaj zakon donosi iznijansiranost odgovornosti, što je jako dobro”, ocijenio je Vuksanović.
Boris Mugoša (Evropski savez) kazao je da podržava zakonske izmjene, istakavši da je pregovaračko poglavlje o životnoj sredini jedno od najzahtjevnijih.
“Najvažniji resurs koji nam je ostao, osim ljudi, je prostor. Naravno, devastiran u mnogim segmentima, ali i dalje ga imamo dovoljno. Samo treba da ga čuvamo”, naveo je on.
Kada je riječ o odgovornosti pravnih lica, on je upozorio na trend “izmišljanja preduzeća radi partijskog zapošljavanja” i “najnoviji trend sa javnim nabavkama”.
Potpresjednica Skupštine Anđela Vojinović potom je konstatovala da je pretres završen, a da će se poslanici izjasniti naknadno.
