U susret najavljenim izmjenama, podsjetila je na argumentaciju koju je Predsjednik Crne Gore iznio prilikom vraćanja prethodnih izmjena ovih zakona Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje, a koja može poslužiti kao dobra osnova za formulisanje novih zakonskih rješenja.

“Izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost treba da unaprijede sistem ravnoteže između efikasnog rada bezbjednosnih službi i pune zaštite ustavnih prava građana. Primjedbe Predsjednika Crne Gore bile su primarno usmjerene na zaštitu Ustavom garantovanog prava na privatnost i neophodnost postojanja djelotvorne prethodne sudske kontrole nad mjerama tajnog nadzora koje duboko zadiru u ljudska prava, kao što je praćenje, osmatranje i elektronska pretraga na javnom mjestu uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje”, kazala je Vesković.

Ona je istakla da prethodna sudska kontrola predstavlja ključnu garanciju da se ovlašćenja države primjenjuju zakonito, opravdano i uz puno poštovanje privatnosti svakog pojedinca, zbog čega je njeno zakonsko prepoznavanje u potpunosti opravdano.

“Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjim poslovima, od izuzetne je važnosti, kako je definisano i Sporazumom vlasti i opozicije, unaprijediti rješenja koja se odnose na proceduru obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji. Cilj ovih izmjena treba da bude obezbjeđivanje pune političke nezavisnosti u radu Komisije i sprječavanje potencijalnih zloupotreba u budućnosti. Posebno je važno unaprijediti mehanizame koji će u postupku pred ovom Komisijom omogućiti Ustavom zagarantovano pravo na odbranu i poštovanje pretpostavke nevinosti. Dodatno, odredbe oba zakona potrebno je u potpunosti upodobiti sa pravnim standardima Evropske unije, prvenstveno sa EU Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i EU Direktivom o sprovođenju zakona (LED)”, poručila je Vesković.