Kopitović je najavio da će u narednom periodu biti pokrenut široki institucionalni i društveni dijalog sa predstavnicima lokalne samouprave u Zeti, sa ciljem zajedničkog definisanja daljih koraka u zaštiti zdravlja građana i životne sredine. U tom procesu planirani su razgovori sa predsjednikom Opštine Zeta, predsjednikom Skupštine opštine, potpredsjednikom Opštine, šefovima klubova odbornika parlamentarne većine i parlamentarne opozicije u Skupštini opštine Zeta, kao i sa poslanicima iz Zete u Skupštini Crne Gore. Kopitović je naveo da i dalje očekuje kompletnu dokumentaciju i materijale od Centra za ekotoksikološka ispitivanja, nakon što je dio odgovornosti za dostavljanje određenih informacija preusmjeren na Ministarstvo ekologije, uz pozivanje na tajnost pojedinih podataka.
Ukoliko se kroz prikupljene dokaze potvrdi da su građanima Zete povrijeđena prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima zbog dugotrajnog izostanka adekvatnog djelovanja nadležnih institucija u oblasti zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, biće pokrenut postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava protiv države Crne Gore.
Ekipa Adria Televizije bila je na terenu u Botunu, gdje su mještani ukazali na posljedice radova koji se izvode u neposrednoj blizini njihovih kuća. Mještanka ovog naselja Dubravka Stojanović kazala je da su novi radovi probudili stare strahove za zdravlje i bezbjednost njihovih porodica.
“Ja imam 60 godina, živjeli smo ispod bazena crvenog mulja I tu sam podigla četvoro djece živjeli smo u strahu.Imala sam bolesnike u kuću svi su bolovali od najtežih bolesti, suprug mi je preminuo u 53. Godini, svekar I svekrva takođe svi su bolovali.Došli smo ovdje na svoje imanje s obzirom da smo bježali odatle mi smo sad katastrofa i ovdje.Unučad su ovdje za njih se borim, ugroženi smo cijeli život”, kazala je Stojanović.
Stojanović je kazala da su radovi počeli prije nekoliko dana, a već pri prvim jačim udarima vjetra prašina s gradilišta završila je u njihovom dvorištu. Kako kaže, to im je stvorilo ozbiljne probleme jer se čestice zadržavaju oko kuće i ulaze u unutrašnjost doma.
“Rekli su kolektor kao glavni projekat, svaka čast nismo mogli ništa, branili se, trudili kako bi zaštitili omladinu i unučad.Ovdje prije dvije noći pred sami kraj radnog vremena kamioni su došli te istovarili crvenicu, nakon čega je uslijedio vjetar, mi se nismo viđeli, ne samo mi nego više od pola sela.Bazeni crvenog mulja, a sad i mašine koje kipaju.Ne znam ko su kažu da je u pitanju firma “Keker”, sedmoro unučadi imam i bojim se za njihov život”, istakla je Stojanović
Darko Ćetković tvrdi da se njegova kuća nalazi na svega petnaestak koraka od lokacije na kojoj privatna kompanija, prema njegovim riječima, odlaže i pokušava da zakopa ostatke crvenog mulja. Navodi i da su iskopi obavljani u neposrednoj blizini Kombinata aluminijuma, zbog čega od nadležnih očekuje hitno postupanje i zaštitu mještana.
“Znači odavde oni počinju to rade pa će onda dolje da se spustaju prema Botubu.Bazen crvenog mulja da se sanira, nema priče o tome znači sve su lagali ovo sve što je potpisano potpisao je ministar Slaven Radunović, koji nikada nije izašao na teren da vidi o čemu se radi samo je izdao dozvole a sad je ostalo na nama da se mi borimo i vidimo šta ćemo”, kazao je Ćetković.
Botunjanima se danas pridružio Aleksandar Dragićević, ekološki aktivista, ocijenivši da bazen crvenog mulja već decenijama predstavlja jednu od najvećih ekoloških crnih tačaka u Crnoj Gori. Ukazao je da izostaju adekvatne mjere zaštite životne sredine, upozorivši da ovakvi radovi i iskopi u neposrednoj blizini Kombinata aluminijuma mogu uzrokovati rasipanje čestica, čime bi, prema njegovim riječima, bio ugrožen kvalitet vazduha, ali i zdravlje stanovništva.
“Trenutno su pripremni radovi u toku za izgradnjnu solarne elektrane na nekih 200.000 kvadrata u okviru Kombinata aluminijuma.Ta parcela se nalazi u neposrednoj blizini bazena crvenog mulja i ako nije crveni mulj, to je crvena prašina koja je jako opasna kada se disperzuje u vazduhu.U ovom trenutku vidimo mašine iza nas koje, u stvari, kidaju nekih pola metra te zemlje crvenoga mulja I deponuju ovdje odmah pored puta na svega 30 metara od prvih kuća.Za sada ova sirovina nije opasna jer je pala velika količina kiše, međutim čim temperatura pređe 35 stepeni imaćemo situaciju da će ova prašina kasnije opet da završava u Botunu i Podgorici”, naglasio je Dragićević.
Dragićević je kazao da se na snimcima iz vazduha jasno uočavaju procjedne vode, što, kako tvrdi, potvrđuje prisustvo materijala iz procesa proizvodnje glinice i crvenog mulja. Poručio je da se ne smije dozvoliti da se ponovi još jedan ekološki incident, te pozvao na odgovorno postupanje i zaštitu životne sredine.
“Ovi ljudi već trpe ogromne probleme od bazena crvenog mulja, moram da naglasim da se prethodnih godina i ako se ovdje obećavalo ništa nije uradilo, stiggli smo nigdje I dalje je sporni bazen u vlasništvu privatnih lica, nije izvršena ekspripoacija, nije napisan projekat i nisu obezbijeđena sredstva tako da to će se nastaviti.One snimke na kojima se vide veliki oblaci crvene prasine sada će biti još više pojačani zato što se ta zemlja sva ovdje deponuje”, kazao je Dragićević
Godine prolaze, obećanja se smjenjuju, a rješenje za problem crvenog mulja i dalje ostaje nedostižno. Dok se čeka sanacija višedecenijskog ekološkog tereta, mještani Botuna suočavaju se sa novim prijetnjama i novim strahovima. Za njih, svaki novi dan donosi isto pitanje – kakvu će životnu sredinu ostaviti svojoj djeci i unucima. Borba za čist vazduh, kako poručuju, odavno je postala borba za zdravlje, za dom i za pravo na život dostojan čovjeka.
