“Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine”, navode u saopštenju.

Kako ističu, vijeće je konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.

“U cilju sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice”, ističe se u saopštenju.

Kako se dodaje, zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće je predložolo Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.

“Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj Uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem. Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka”, saopštilo je Vijeće.

Pozvali su i Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, otpočne pripremne aktivnosti na formiranju posebne Finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja. Vijeće za nacionalnu bezbjednost daje punu podršku v.d. direktoru Uprave policije i menadžmentu u sprovođenju aktivnosti usmjerenih na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, poručuju u saopštenju.

Kako se dodaje, na sjednici su jednoglasno usvojeni Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost za period od 15. maja do 31. decembra 2024. godine i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) za period od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.

Razmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća.

“Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasjeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera”, zaključuje se u saopštenju.

I premijer Spajić je na društvenoj mreži X potvrdio da je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predloženo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvor.

“Takođe, Ministarstvo pravde zadužili smo da do oktobra pripremi Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom”, dodao je on.

Kako ističe, Vijeće daje punu podršku v.d. direktoru Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Već u petak – novi sastanak u užem sastavu, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera”, poručio je premijer.