Panel su otvorili poslanici Evropskog parlamenta Marjan Šarec, stalni izvjestilac za Crnu Goru, Ilhan Kjučuk, predsjednik Odbora za pravna pitanja, i Havijer Zarzalehos, predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove.
“Na panelu su, uz Vojinović i Stanišića, učestvovali ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ministar pravde Bojan Božović, šefica Jedinice za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo Barbara Hesus Žimeno i ekspert Evropske službe za vanjske poslove Klajv Rambold. Završno obraćanje imao je evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat”, navodi se u saopštenju.
Evropski sagovornici iskazali su podršku evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da ostvareni napredak treba pratiti dosljednom primjenom reformi i očuvanjem političke saradnje u završnoj fazi pregovora. Ukazano je na značaj nezavisnih i odgovornih institucija, kao i na širi regionalni značaj uspješnog pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Potpredsjednica Vojinović predstavila je doprinos Skupštine napretku u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kroz zakonodavne reforme i imenovanja u pravosudnim institucijama.
“Istakla je da evropska integracija predstavlja jednu od najsnažnijih osnova društvene kohezije u Crnoj Gori, okupljajući podršku vlasti, opozicije i velike većine građana. Naglasila je da takav konsenzus daje parlamentarcima odgovornost i prostor da reforme u oblasti vladavine prava učvrste kao zajednički društveni interes. Njihov značaj, kako je saopštila, građani treba da prepoznaju kroz pravično postupanje, nezavisne institucije i jednaku zaštitu prava. Vojinović je ukazala da dogovor o evropskim ciljevima treba da doprinese daljoj depolitizaciji institucija i uspostavljanju standarda koji će ostati obavezujući kroz različite izborne cikluse. Ocijenila je da se na taj način jača otpornost reformi na političke promjene i vladavina prava postepeno učvršćuje u društvenoj i institucionalnoj praksi”, ističu iz Skupštine.
Generalni sekretar Stanišić pojetio je da su imenovanja u pravosuđu tokom aktuelnog saziva Skupštine omogućila prevazilaženje dugotrajnih institucionalnih zastoja i doprinijela ispunjavanju uslova za pozitivan IBAR u junu 2024. godine. Istakao je da je Skupština u protekle tri godine usvojila više od 500 zakona, uz intenzivan rad poslanika i stručne službe i kontinuiranu koordinaciju sa Vladom.
“Takva zakonodavna dinamikazahtijeva blagovremeno planiranje i neposredno uključivanje Skupštine u komunikaciju sa Vladom i Evropskom komisijom, kako bi se obezbijedilo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu i razmatranje propisa i ispunjavanje evropskih obaveza u predviđenim rokovima”, dodaje se u saopštenju.
Stanišić je posebno izdvojio saradnju vlasti i opozicije u donošenju odluka od kojih zavisi evropski napredak države.
“Ocijenio je da se vrijednost političkog konsenzusa potvrđuje sposobnošću da se zajednička podrška članstvu pretoči u konkretne zakonodavne i institucionalne rezultate, zaključujući da bi uspješan završetak pregovora Crne Gorepredstavljao snažno ohrabrenje i za ostale zemlje kandidate”, navode iz parlamenta.
Izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec je ocijenio da su politička volja i široki konsenzus omogućili Crnoj Gori da riješi dugo otvorena institucionalna pitanja i da uđe u odlučujuću fazu pristupanja.
“Naglasio je da sada posebnu pažnju treba posvetiti primjeni zakona i očuvanju dostignutih standarda. Istovremeno je ukazao da kredibilitet politike proširenja zavisi od spremnosti EU da prepozna rezultate i omogući naredne korake kada su uslovi ispunjeni. Uspješno pristupanje Crne Gore, kako je ocijenio, potvrdilo bi vrijednost evropskog puta za cijeli region”, dodaje se u saopštenju.
Kjučuk je istakao da članstvo Crne Gore predstavlja zajednički evropski interes i da vladavina prava omogućava djelotvorno ostvarivanje ostalih prava i sloboda na kojima Unija počiva.
“Pozdravio je napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije, povezujući ga sa većim povjerenjem u institucije, pravnom sigurnošću i povoljnijim uslovima za ulaganja. Uz prepoznavanje preostalih izazova, naglasio je važnost kontinuiteta reformi i političke spremnosti da se one sprovedu”, navode iz Skupštine.
Zarzalehos je ukazao da članstvo u EU podrazumijeva međusobno povjerenje država i institucija, zasnovano na dokazima o poštovanju zajedničkih pravnih standarda.
“Prepoznajući Crnu Goru kao predvodnika pristupnog procesa, naglasio je potrebu da napredak u pregovorima prati potvrđena nezavisnost pravosuđa u praksi. Posebno je izdvojio pravosnažne presude u predmetima korupcije i organizovanog kriminala i bezbjednost novinara kao oblasti koje zahtijevaju kontinuiranu pažnju, uz ocjenu da bi članstvo Crne Gore predstavljalo uspjeh i za Evropsku uniju”, dodaje se.
U završnom obraćanju, evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat potvrdio je snažnu podršku Evropske komisije završetku pregovora sa Crnom Gorom i podsjetio na plan da se Ugovor o pristupanju potpiše do juna 2027. godine i Crna Gora postane članica 2028. godine. U tom pogledu, ocijenio je da će naredni mjeseci biti odlučujući, posebno izdvajajući potrebu usvajanja drugog paketa ustavnih amandmana, koji se odnose na imunitet članova Vlade u slučajevima korupcije i prethodnu provjeru njihovog integriteta, kao i popunjavanja preostalih mjesta u Sudskom i Tužilačkom savjetu.
Naglasio je da ove odluke zahtijevaju očuvanje širokepolitičke podrške, uz uvjeravanje da Crna Gora može računati na dalju podršku EU u sprovođenju reformi i očuvanju njihovih rezultata.











