U saopštenju te NVO, koje potpisuje Božidar Vujičić, navodi se da su Evropskoj komisiji ukazali na sljedeće:
1. Nejednako pasivno biračko pravo. Član 45 Ustava garantuje građanima jednako pravo da biraju i budu birani, dok se poslanički mandati dodjeljuju prema redosljedu kandidata koji određuju podnosioci izbornih lista, a ne prema pojedinačno iskazanoj volji birača.
2. Ograničenje prava građanina da bude biran. Građanin ne može samostalno podnijeti kandidaturu za poslanika, već njegovo kandidovanje zavisi od uključivanja na izbornu listu ovlašćenog podnosioca.
3. Nejednak položaj žena na izbornim listama. Iako zakon propisuje najmanje 40 odsto kandidata manje zastupljenog pola, lista može osvojiti dva mandata koja pripadnu muškarcima, dok žene ostaju bez predstavnika.
Ni same kandidatkinje nijesu u jednakom položaju jer njihove mogućnosti izbora zavise od redosljeda na listi.
4. Ograničeno ostvarivanje suverenosti građana. Član 2 Ustava propisuje da građani vlast ostvaruju neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Međutim, građani ne mogu neposredno odlučivati koji će kandidati sa zatvorenih lista postati poslanici, niti mogu obezbijediti raspisivanje državnog referenduma čak ni kada prikupe Ustavom propisani broj potpisa.
5. Mogućnost političkog uticaja na pravosuđe. Četiri ugledna pravnika koje bira Skupština mogu zajedničkim protivljenjem spriječiti izbor predsjednika Vrhovnog suda. Ukoliko nakon izbora predsjednik Vrhovnog suda glasa zajedno sa njima, odlučujući glas predsjednika Sudskog savjeta može omogućiti donošenje odluke suprotno stavu svih pet sudija koje bira Konferencija sudija. Zatražili smo i ocjenu garancija nezavisnosti Tužilačkog savjeta.
6. Nepoštovanje pravosnažnih sudskih odluka. Državni i lokalni organi nastavljaju da primjenjuju planske dokumente za koje je sudskim odlukama utvrđeno da su prestali da važe. Evropska komisija je ranije najavila da će pitanje poštovanja odluka Ustavnog suda i pravne nesigurnosti u prostornom planiranju pokrenuti pred crnogorskim vlastima.
7. Neispunjavanje ustavne obaveze u vezi sa pristupanjem EU. Član 15 stav 3 Ustava propisuje da Skupština odlučuje o načinu pristupanja Evropskoj uniji. Smatramo da ta obaveza nije ispunjena na ustavno odgovarajući način, niti je razriješeno pitanje neposrednog izjašnjavanja građana o pristupanju EU, imajući u vidu članove 2, 15 i 157 Ustava.
Građanska akcija smatra da se ispunjenost uslova za zatvaranje poglavlja 23 i 24 ne može ocjenjivati samo na osnovu usvojenih zakona i formalnih reformi, već prvenstveno na osnovu stvarnog ostvarivanja ustavnih prava građana, nezavisnosti pravosuđa i poštovanja pravosnažnih sudskih odluka.
“Od Evropske komisije zatražili smo da razmotri svih sedam pitanja i dostavi konkretan, obrazložen odgovor”, poručuju iz te NVO.











